Češki predsjednik Petr Pavel upozorio je da bi nakon parlamentarnih izbora u Rusiji predsednik Vladimir Putin mogao da proglasi opštu mobilizaciju i dodatno pojača rat.
Ukrajina ima još oko dva mjeseca da ponovo pokrene ozbiljne mirovne pregovore sa Rusijom jer bi nakon parlamentarnih izbora u Rusiji predsjednik Vladimir Putin mogao da proglasi opštu mobilizaciju i dodatno eskalira rat, upozorio je češki predsjednik Petr Pavel u razgovoru za britanski Telegraf tokom samita NATO-a u Ankari.
Pavel smatra da postoji ograničen vremenski okvir u kojem Zapad mora da iskoristi vojni i politički pritisak na Moskvu kako bi je doveo za pregovarački sto.
"Vjerujem da još postoji prilika da nastavimo da vršimo pritisak i Rusiji jasno poručimo da smo spremni da započnemo pregovore", rekao je bivši general i nekadašnji predsjednik Vojnog odbora NATO-a.
Podsetio je kako će se parlamentarni izbori u Rusiji održati 20. septembra i ocijenio da Putin prije toga vjerovatno neće rizikovati nepopularnu odluku o opštoj mobilizaciji.
"Predsjednik Putin teško da će proglasiti mobilizaciju prije izbora, ali nakon toga će se taj prostor značajno suziti", upozorio je Pavel.
"Rusija je pod pritiskom, sada je trenutak za pregovore"
Češki predsjednik smatra da je Rusija suočena sa nizom unutrašnjih problema i da bi upravo sada trebalo pojačati pritisak na Kremlj.
"Rusija se trenutno suočava sa brojnim unutrašnjim izazovima. Ruska javnost se sve više okreće protiv rata. Ako se ovaj pritisak nastavi, a Ukrajina nastavi uspješno da gađa ciljeve duboko na ruskoj teritoriji, stvoriće se uslovi u kojima će Rusija biti sklonija pregovorima", rekao je.
Poslednjih nedelja ukrajinske bespilotne letjelice pogodile su više ciljeva u Rusiji, uključujući Moskvu, tankere koji su snabdijevali Krim gorivom, kao i veliku rafineriju u zapadnom Sibiru. Pavel smatra da NATO mora da nastavi vojno da pomaže Ukrajini.
"Moramo da nastavimo snažno da podržavamo Ukrajinu, damo joj sve što joj je potrebno za odbranu i istovremeno koristimo sva diplomatska sredstva kako bismo ubijedili Rusiju da joj je pregovaranje jedina razumna opcija", poručio je.
NATO pokazao jedinstvo uprkos Trampovim kritikama
Pavel je intervju dao neposredno nakon sastanka lidera NATO-a u Ankari. Samit je obilježila nova kritika američkog predsjednika Donalda Trampa na račun saveznika, ali češki predsjednik smatra da je sastanak ipak bio uspješan.
Prema njegovim riječima, NATO je ostvario tri ključna cilja: pokazao da povećava izdvajanja za odbranu, demonstrirao političko jedinstvo i ponovo potvrdio podršku Ukrajini.Otkrio je i da je Tramp na kraju sastanka zahvalio saveznicima i izrazio zadovoljstvo njihovim pristupom.
"Na sastanku nije bilo ni riječi o Grenlandu. Sve je prošlo mnogo bolje nego što su mnogi očekivali. Rekao je da je bio veoma impresioniran duhom koji je vladao u prostoriji", rekao je Pavel.
Proizvodnja projektila Patriot u Ukrajini
Jedan od najvažnijih rezultata samita odnosi se na vojnu pomoć Ukrajini. Dok je Pavel razgovarao sa novinarima, Tramp se sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Tokom razgovora američki predsjednik snažno je nagovestio da bi Sjedinjene Američke Države mogle Ukrajini da daju licencu za domaću proizvodnju projektila za protivvazdušni sistem Patriot.
Na pitanje o mogućnosti da evropske zemlje i Ukrajina proizvode projektile Patriot prema američkoj licenci, Tramp je odgovorio da se o tome razgovara i dodao: "Daćemo im pravo da proizvode Patriote. Pokazaćemo im kako se to radi."
Riječ je o jednoj od najvažnijih mogućih odluka za ukrajinsku odbrambenu industriju jer bi Kijev prvi put mogao sam da proizvodi projektile za najnapredniji američki protivvazdušni sistem, umjesto da u potpunosti zavisi od isporuka iz SAD.
Zelenski je upravo pitanje Patriota označio kao jedan od prioriteta razgovora, istakavši da je riječ o najboljem sistemu za odbranu od ruskih balističkih projektila. Tramp je pritom pohvalio ukrajinsku vojnu industriju, posebno proizvodnju dronova.
"Ukrajinci imaju nevjerovatnu sposobnost proizvodnje. Mislim da bi mogli da proizvode Patriote. Većina zemalja to ne bi mogla", rekao je američki predsjednik.
Predlog nove odbrambene strategije NATO-a
Pavel upozorava da sadašnji proizvodni kapaciteti zapadnih odbrambenih kompanija više ne mogu da zadovolje potrebe saveznika.
"Potražnja daleko nadmašuje proizvodne kapacitete", rekao je. Objasnio je da NATO trenutno objedinjavanjem narudžbina svih država članica želi industriji da pruži jasnu sliku budućih potreba kako bi mogla da poveća proizvodnju.
Kao primer naveo je i norvešku inicijativu za nabavku dodatnih projektila zemlja-vazduh za Ukrajinu. Češki predsjednik predstavio je i sopstvenu viziju razvoja Saveza, koju naziva "odbrambena strategija 3.0".
Prema tom modelu NATO bi trebalo da održava tridesetodnevne zalihe jeftinijeg naoružanja, dok bi za skupe sisteme poput dalekometnih projektila i presretača trebalo unaprijed obezbijediti proizvodne kapacitete.
"Industrija mora da bude spremna da poveća proizvodnju iz dana u dan, a dio tih kapaciteta trebalo bi unaprijed finansirati", smatra Pavel.
Govoreći o evropskoj bezbijednosti, Pavel se osvrnuo i na rasprave o mogućem evropskom nuklearnom kišobranu, u kojima učestvuje i Češka. Naglasio je da se, uprkos raspravama, osnovna politika NATO-a nije promijenila.
"Nuklearno odvraćanje i dalje ostaje u rukama Sjedinjenih Američkih Država, koje pružaju zaštitu svim saveznicima", zaključio je češki predsjednik.