Dok ukrajinski pojektili brutalno uništavaju energetsku infrastrukturu i naftne terminale duboko unutar Rusije, Vladimir Putin se našao pred zidom. Tajna analiza zapadnih službi koja otkriva četiri jeziva scenarija koje Kremlj razmatra za osvetu.
Rat u Ukrajini ulazi u novu, možda i najopasniju fazu od februara 2022. godine. Dok ukrajinski dronovi sve češće pogađaju ciljeve duboko na teritoriji Rusije, uključujući naftne terminale i energetsku infrastrukturu, na Zapadu raste uvjerenje da se Moskva nalazi pred ozbiljnim strateškim problemom.
Pitanje koje sve češće postavljaju zapadni zvaničnici nije da li Rusija može da nastavi rat, već kako će reagovati Vladimir Putin ako proceni da gubi inicijativu.
Britanski Financial Times piše da se u zapadnim prijestonicama već razmatraju različiti scenariji mogućeg odgovora Kremlja, dok analitičari upozoravaju da nijedna opcija nije bez ogromnih posledica.
Šta je Putinov najveći problem?
Iako ruska vojska i dalje kontroliše veliki dio okupirane teritorije, poslednjih meseci pojavilo se nekoliko ozbiljnih izazova.
Ukrajina je značajno unapredila sposobnost izvođenja napada bespilotnim letjelicama velikog dometa, pa se rat sve više prenosi i na rusku teritoriju. Poslednjih nedelja pogođeni su naftni terminali kod Sankt Peterburga, a u pojedinim djelovima Rusije zabilježeni su i problemi u snabdijevanju gorivom.
Istovremeno, zapadne procjene govore da Rusija svakog mjeseca gubi desetine hiljada vojnika, dok uprkos velikim ljudskim i materijalnim resursima i dalje nema odlučujući proboj na frontu.
Putin se zbog toga našao u bezizlaznoj situaciji – ne želi da prihvati poraz, ali su mu mogućnosti da promijeni tok rata sve ograničenije.
Prva opcija: Još brutalniji rat u Ukrajini
Najizvjesniji scenario jeste nastavak intenziviranja napada na ukrajinske gradove.
To podrazumijeva još više raketnih udara, napada dronovima i slanje dodatnih vojnika na front. Pominje se čak i mogućnost opšte mobilizacije u Rusiji.
Međutim, taj potez nosi ozbiljan politički rizik. Nova mobilizacija mogla bi da izazove nezadovoljstvo među građanima, dok bi povećanje broja vojnika teško promenilo situaciju na terenu ukoliko ne dođe do velikih taktičkih promjena.
Druga opcija: Nuklearna prijetnja
Od početka rata Kremlj je više puta pominjao mogućnost upotrebe taktičkog nuklearnog oružja. Ipak, danas mnogi zapadni zvaničnici smatraju da je taj scenario manje vjerovatan nego prije dvije godine.
Razlog je jednostavan – upotreba nuklearnog oružja mogla bi da izazove direktan odgovor Zapada, ali i ozbiljno naruši odnose Moskve sa Kinom, koja je jedan od najvažnijih partnera Rusije.
Zbog toga analitičari smatraju da nuklearne prijetnje danas imaju više propagandnu nego realnu vojnu vrijednost.
Treća opcija: Sukob sa NATO
Posebnu pažnju izazivaju upozorenja da bi Rusija mogla da izazove incident u baltičkim državama ili Poljskoj.
Takva provokacija ne bi nužno značila veliki rat, već bi mogla da posluži kao test jedinstva NATO saveza.
Cilj bi bio da se izazove politička kriza među zapadnim državama i poveća pritisak na Ukrajinu da pristane na teritorijalne ustupke.
Ipak, stručnjaci ocjenjuju da bi ovo bio izuzetno rizičan potez, jer bi direktan sukob sa NATO mogao da preraste u rat mnogo širih razmjera.
Četvrta opcija: Hibridni rat
Upravo ovu mogućnost mnogi smatraju najrealnijom.
Hibridni rat podrazumijeva sajber napade, diverzije, sabotaže i napade na kritičnu infrastrukturu bez otvorenog vojnog sukoba.
Poslednjih godina evropske bezbjednosne službe već su upozoravale na moguće ruske pokušaje sabotaže podmorskih kablova, gasovoda, željeznice i logističkih centara.
Pominjani su i planovi za napade na transportne kompanije, kao i pokušaji atentata na pojedine evropske zvaničnike i predstavnike odbrambene industrije. Takvi potezi omogućili bi Moskvi da nanese štetu Zapadu bez direktnog ulaska u rat sa NATO.
U fokusu i Bjelorusija
Dodatnu zabrinutost izazvao je i nedavni sastanak Putina i bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Na Zapadu postoji bojazan da bi Rusija mogla ponovo da iskoristi teritoriju Belorusije za nove operacije protiv Ukrajine.
Lukašenko, međutim, tvrdi da njegova zemlja ne želi da bude direktno uključena u sukob i da neće slati svoje vojnike na ukrajinski front.
"Sve opcije su loše"
Zaključak bi mogao bi da se sažme u jednoj rečenici – Putin i dalje ima mogućnost da eskalira rat, ali nijedna od opcija ne garantuje uspjeh, dok svaka nosi ogromne političke, vojne i bezbjednosne rizike.
Zbog toga se u zapadnim prijestonicama naredni mjeseci posmatraju kao jedan od najkritičnijih perioda od početka rata. Procjena mnogih analitičara jeste da bi upravo ljeto moglo da pokaže da li će Kremlj pokušati novi, rizičan potez ili će biti primoran da prihvati da se rat više ne odvija po planu koji je imao na početku invazije.