Njemačka priprema stroža pravila za bolovanje prema kojima zaposleni više neće moći da dobiju doznaku telefonom, već će morati da se jave ljekaru već prvog dana bolesti.
Njemačka vlada planira da uvede stroža pravila za otvaranje bolovanja, prema kojima će zaposleni morati da odu kod ljekara već prvog dana bolesti kako bi dobili doznaku. Kancelar Fridrih Merc poručio je da je cilj povećanje produktivnosti i smanjenje broja dana provedenih na bolovanju.
Kraj dosadašnje prakse
Prema novim predlozima njemačkog kancelara Fridriha Merca, zaposleni više neće moći da dobiju potvrdu o bolovanju telefonskim pozivom ljekaru, niti će moći da čekaju treći dan odsustva da dostave doznaku.
Umjesto toga, svi koji žele da otvore bolovanje moraće da se lično jave ljekaru već prvog dana bolesti.
"Broj dana provedenih na bolovanju je previsok. Uvodimo skup mjera koje će zaposlenima i kompanijama omogućiti da to promjene", rekao je Merc.
On je dodao da je riječ o teškoj odluci, ali da Njemačka više ne može sebi da priušti pad konkurentnosti zbog dugotrajnih odsustava sa posla.
"Znamo da je ovo teška odluka, ali više ne možemo da priuštimo konkurentski hendikep koji nastaje zbog produženih odsustava sa posla", poručio je njemački kancelar.
Sindikati i ljekari protiv
Predložene mjere naišle su na oštro protivljenje sindikata i lekarske struke.
Predsjednik sindikata Verdi, Frank Verneke, optužio je vladu da stvara "kulturu nepoverenja prema zaposlenima".
Protiv su se izjasnili i porodični lekari, koji upozoravaju da će njihove ordinacije biti preplavljene pacijentima kojima pregled nije potreban.
"Naše ordinacije biće preplavljene ljudima kojima nije potrebna lična medicinska pomoć i kojima bi bilo bolje da ostanu u krevetu", saopštilo je Nemačko udruženje porodičnih ljekara, ocjenivši predlog kao "apsolutnu katastrofu".
Dio šire reforme njemačke ekonomije
Prema podacima njemačkih vlasti, zaposleni u toj zemlji u prosjeku koriste oko 15 radnih dana bolovanja godišnje.
Promjene su dio šireg paketa ekonomskih reformi koje je vlada dogovorila kako bi povećala produktivnost i ojačala javne finansije.
Paket uključuje i smanjenje birokratije, postepeno podizanje starosne granice za odlazak u penziju, koja bi u budućnosti mogla da poraste sa 67 na čak 70 godina, kao i poreske olakšice za građane sa nižim i srednjim primanjima, dok bi oni sa godišnjim prihodima većim od 250.000 evra plaćali veći porez.
Ekonomista holandske banke ING, Karsten Brzeski, ocenio je da reforme neće preko noći pokrenuti njemačku privredu, ali da bi mogle da postave temelje za budući privredni rast.
(The Telegraph/Mondo)