Gotovo tri godine nakon eksplozija koje su uništile gasovode Sjeverni tok, Njemačka je podigla optužnicu protiv ukrajinskog državljanina Serhija Kuznjecova zbog navodne umješanosti u sabotažu.
Prigušene eksplozije i mlaz mehurića, koji su u septembru 2022. probili površinu Baltičkog mora, nisu uništili samo gasovode Sjeverni tok već su izazvali i ozbiljne političke potrese među saveznicima. Dodatnu buru izazvala je odluka Njemačke da podigne optužnicu protiv ukrajinskog državljanina zbog navodne umješanosti u sabotažu, uz tvrdnju tužilaštva da su ukrajinske vlasti imale udjela u diverziji.
Posle višegodišnje istrage i hapšenja, optužnica je podignuta protiv osumnjičenog uhapšenog prošlog ljeta u Italiji, a jedan od ključnih dokaza bila je zrnasta crno-bijela fotografija.
Njemačko savezno tužilaštvo optužilo je ukrajinskog državljanina Serhija Kuznjecova za umešanost u diverziju na gasovodima Sjeverni tok 1 i 2 u septembru 2022. Prema optužnici, 50-godišnji bivši vojnik predvodio je grupu od sedam ljudi koja je postavila eksploziv na gasovode, pri čemu su uništena tri od četiri kraka sistema.
Tereti se za izazivanje eksplozije, uništavanje infrastrukture i napad na civilnu energetsku infrastrukturu, što bi moglo biti kvalifikovano kao ratni zločin.
Šta je rekla Ukrajina
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je prerano komentarisati optužnicu dok nisu poznati svi detalji postupka.
Nadležni organi naših zemalja će stupiti u kontakt i, kada budemo dobili više detalja, moći ćemo da odgovorimo. Za sada je rano govoriti - rekao je Zelenski.
Kako je izvedena diverzija
Istražitelji tvrde da je Kuznjecov komandovao jedrilicom Andromeda, sa koje je izvedena operacija. Na plovilu su pronađeni tragovi vojnih eksploziva HMX i RDX.
Prema rekonstrukciji, tim sastavljen od skipera, stručnjaka za eksplozive i četvorice ronilaca isplovio je 8. septembra 2022. sa njemačkog ostrva Rigen. Kod danskog ostrva Bornholm, na dubini do 80 metara, postavili su četiri eksplozivne naprave sa tempiranim upaljačima, koje su aktivirane 26. septembra.
Njemački mediji navode i da je u grupi bila bivša erotska manekenka "Freja", dok su se članovi tima predstavljali kao ekipa koja snima erotski film.
Ko je Serhij Kuznjecov
Serhij Kuznjecov je veteran Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) i bivši pripadnik specijalne jedinice. Nakon početka ruske invazije komandovao je jedinicom protivvazdušne odbrane tokom bitke za Kijev.
Uhapšen je u Italiji u avgustu 2025, potom izručen Njemačkoj i od tada se nalazi u istražnom pritvoru u Hamburgu, negirajući umješanost.
Pored njega, Njemačka je izdala nalog i za Volodimirom Žuravljovom, koji je bio uhapšen u Poljskoj.
Bura u Evropi
Odluka poljskog suda da oslobodi Žuravljova izazvala je spor između Berlina i Varšave. Sud je ocenio da bi, ukoliko je sabotaža bila djelo Ukrajine, predstavljala odgovor na rusku invaziju.
Poljski premijer Donald Tusk poručio je da problem nije rušenje Sjevernog toka 2, već njegova izgradnja.
Takav stav izazvao je oštre reakcije, pa je mađarski šef diplomatije Peter Sijarto poručio da "ne želi Evropu u kojoj premijeri brane teroriste".
Kako su otkriveni navodni saboteri
Ključni dokaz bila je zrnasta crno-bijela fotografija sa njemačke saobraćajne kamere. Na njoj je identifikovan ukrajinski ronilac pomoću softvera za prepoznavanje lica, što je istražitelje dovelo do profila na društvenim mrežama i drugih osumnjičenih.
Prema pisanju "Volstrit žurnala", njemački istražitelji vjeruju da je iza akcije stajala grupa Ukrajinaca pod vođstvom tadašnjeg vrhovnog komandanta Valerija Zalužnog, sa ciljem da se oslabe ruski prihodi od energenata.
Kuznjecov je identifikovan tek nakon međunarodne saradnje, kada je jedna evropska granična policija pronašla podatke o njegovom putovanju i dostavila kopiju pasoša.
Sjeverni tok bio je simbol energetske povezanosti Rusije i Njemačke. Ruski gas je godinama pokrivao značajan dio njemačkih potreba, dok je bivši kancelar Gerhard Šreder posle mandata prešao u uprave Gasproma i Rosnjefta.
Kritičari smatraju da je zavisnost od jeftinog ruskog gasa doprinela tome da Evropa godinama zanemaruje agresivne poteze Moskve, uključujući rat u Gruziji 2008. i aneksiju Krima 2014.