Prema podacima USGS-a, formacija Smekover u Arkanzasu može sadržati do 19 miliona tona litijuma, što već privlači gigante poput Eksona u trku za baterijama.
Više od jednog vijeka formacija Smekover prvenstveno se povezivala sa proizvodnjom nafte, prirodnog gasa i broma. Sada je ista ova geološka struktura privukla pažnju iz sasvim drugog razloga: možda sadrži jednu od najvećih koncentracija litijuma u slanoj vodi ikada identifikovanih u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema podacima USGS-a, duboke slane vode južnog Arkanzasa sadrže između 5,1 i 19 miliona metričkih tona litijuma. Sama agencija naglašava da ova količina predstavlja geološki resurs, a ne dokazanu ekonomski isplativu rezervu.
Otkriće je dobilo na značaju jer je litijum ključna komponenta punjivih baterija koje se koriste u električnim automobilima, sistemima za skladištenje energije i elektronskim uređajima.
Prema USGS-u, procijenjeni obim nalazišta u Smekoveru odgovara između 35% i 136% trenutnih procijenjenih resursa litijuma u Sjedinjenim Državama, što objašnjava zašto je region sa radara tradicionalne energetske industrije dospio u samo središte trke za kritičnim mineralima.
Litijum u Arkanzasu ne vadi se iz klasičnog rudnika
Najneobičniji aspekt otkrića jeste način na koji se litijum nalazi pod zemljom. Umjesto da bude koncentrisan u rudama tvrdih stijena, kao u pojedinim djelovima Australije, ili u slanim ravnicama kao u Južnoj Americi, litijum u formaciji Smekover rastvoren je u dubokim podzemnim slanim vodama.
Formacija se prostire kroz djelove Arkanzasa, Teksasa, Luizijane, Misisipija, Alabame i Floride, ali su najveće koncentracije identifikovane upravo u južnom Arkanzasu.
USGS navodi da su ove podzemne vode decenijama izvlačene na površinu kao dio aktivnosti vezanih za naftu, gas i brom.
Prema podacima agencije, formacija Smekover u Arkanzasu može sadržati do 19 miliona tona litijuma, što već privlači kompanije poput Eksona u trku za tržište baterija.
Tokom 2022. godine gotovo 5.000 metričkih tona rastvorenog litijuma dospjelo je na površinu zajedno sa slanom vodom u okviru postojećih industrijskih procesa, što pokazuje zašto se region smatra konkretnom industrijskom prilikom, a ne samo geološkom zanimljivošću.
Mašinsko učenje za mapiranje litijuma
Procjena nije zasnovana na nekoliko izolovanih bušotina. Prema USGS-u, istraživači su kombinovali hemijske podatke iz uzoraka slane vode sa modelom mašinskog učenja kako bi predvidjeli raspodelu litijuma kroz geološke formacije.
Ova metoda omogućila je izradu mapa koncentracije i procjenu ukupne količine litijuma prisutnog u podzemnom sistemu južnog Arkanzasa.
Ključna stvar u studiji jeste da ona procjenjuje koliko litijuma postoji pod zemljom, ali ne daje automatski odgovor na pitanje koliko se tog litijuma može profitabilno eksploatisati.
Sam USGS naglašava da procena ne uzima u obzir tehnološku ili ekonomsku izvodljivost eksploatacije i da je ne treba miješati sa rezervama spremnim za komercijalnu proizvodnju.
Zavisnost SAD od uvoza
Strateški značaj Smekovera prevazilazi samu geologiju. Ukoliko se značajan dio ovog litijuma bude mogao komercijalno eksploatisati, Sjedinjene Države mogle bi da ojačaju domaću proizvodnju jednog od najvažnijih minerala za lanac snabdijevanja baterijama.
Prema USGS-u, veličina identifikovanog resursa pokazuje zašto se Arkanzas smatra važnim dijelom američkih napora da poveća domaće zalihe kritičnih minerala.
Ovaj potencijal postao je još očigledniji jer se otkriće poklopilo sa ubrzanim razvojem tržišta električnih automobila, sistema za skladištenje energije i domaće proizvodnje baterija.
Logika je jednostavna: što je veći domaći proizvodni kapacitet, to je manja zavisnost od spoljnih lanaca snabdijevanja koncentrisanih u malom broju zemalja.
Ekson i druge kompanije već ulažu
Poslovni potezi pokazuju da je tržište ovo otkriće shvatilo veoma ozbiljno.
Agencija Rojters izvijestila je da je Ekson Mobil potpisao neobavezujući sporazum o isporuci do 100.000 metričkih tona litijuma kompaniji LG Čem iz svog planiranog projekta u Arkanzasu.
Prema navodima Reutersa, kompanija planira da eksploatiše mineral iz formacije Smekover korišćenjem tehnologije direktne ekstrakcije litijuma (DLE).
Rojters takođe navodi da je Arkanzas postao središte šire trke za litijum. Projekti povezani sa kompanijama Standard Lithium, Equinor i drugim firmama napredovali su kroz finansiranje i komercijalne sporazume, dok su energetski giganti počeli da posmatraju litijum iz slane vode kao prirodan nastavak svojih iskustava u bušenju i preradi podzemnih fluida.
Da li će eksploatacija biti isplativa?
Entuzijazam ne uklanja najveću neizvesnost projekta – ekonomsku isplativost.
Činjenica da se pod zemljom nalaze ogromne količine rastvorenog litijuma ne znači automatski da se on može pretvoriti u baterije po konkurentnoj cijeni u odnosu na proizvođače iz Australije, Čilea, Argentine i Kine.
Upravo zato se velika očekivanja polažu u tehnologije direktne ekstrakcije litijuma.
Kompanije i investitori vjeruju da ove metode mogu izdvajati litijum iz dubokih slanih voda bez oslanjanja na ogromne bazene za isparavanje, čime bi se skratilo vrijeme proizvodnje i smanjili operativni troškovi.
Međutim, ova tehnologija tek treba da dokaže svoju efikasnost na velikoj komercijalnoj skali.
Drevno jursko more postalo dio globalne trke
Geološka ironija je upečatljiva.
Formacija nastala u drevnom morskom okruženju iz doba jure, koja je decenijama istraživana zbog nafte, gasa i broma, danas se smatra potencijalnim izvorom jednog od najvažnijih minerala energetske tranzicije.
Smekover više nije samo značajna struktura za fosilna goriva, već potencijalna prednost nove ekonomije zasnovane na baterijama.
Ako tehnologija direktne ekstrakcije bude funkcionisala onako kako industrija očekuje, Arkanzas bi mogao da postane jedno od najvažnijih područja za proizvodnju američkog litijuma u narednim decenijama.
Za sada, međutim, ključna činjenica ostaje ista: prema podacima USGS-a, litijum je tamo prisutan u ogromnim količinama. Ono što je i dalje neizvjesno jeste koliki dio tog bogatstva će zaista moći da se izdvoji iz slanih voda i pretvori u industrijski proizvod.
(N1/MONDO)