Administracija Donalda Trampa pokrenula je diplomatsku ofanzivu širom Evrope sa ciljem da evropske države povećaju izdvajanja za ljekove i ublaže kontrolu njihovih cijena.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pokrenula je široku diplomatsku kampanju širom Evrope sa ciljem da evropske vlade slijede britanski model i značajno povećaju cijene ljekova.
Američke ambasade, prema navodima izvora, intenzivno lobiraju u evropskim prijestonicama, tvrdeći da američki pacijenti plaćaju znatno više, čak tri puta više nego u Njemačkoj za nove terapije, te da Evropa mora da preuzme veći dio finansijskog tereta farmaceutskih inovacija.
Upozorava se i da bi, u slučaju odbijanja zahtjeva, evropske zemlje mogle da izgube nova ulaganja farmaceutskih kompanija i pristup najnovijim ljekovima.
Britanski model kao uzor
Dogovor između Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva postao je referentni primer. Britanske farmaceutske kompanije dobile su trogodišnju zaštitu od američkih carina, uz obavezu postepenog povećanja izdvajanja za ljekove tokom naredne decenije. Zauzvrat, britanska vlada ublažila je kontrolu cijena inovativnih ljekova.
Sada Vašington pokušava da sličan pristup primijeni i na ostatak Evrope, a Njemačka se smatra ključnom metom. Kao najveće evropsko tržište ljekova, Njemačka trenutno prolazi kroz reformu zdravstvenog sistema koja predviđa smanjenje javne potrošnje, dok Sjedinjene Američke Države traže suprotan pravac - povećanje ulaganja, piše Politiko.
Prema više izvora, njemačka ministarka zdravlja Nina Varken i ministarka privrede Katarina Rajhe mjesecima vode povjerljive razgovore sa američkim Ministarstvom zdravlja i socijalnih usluga o investicijama vrijednim milijarde, trgovinskoj politici i "pravednom" određivanju cijena ljekova.
Kristijan Hilmer, generalni direktor tržišta lekova na recept u udruženju "Farmacija Njemačka" izjavio je: "Malo smo ljubomorni na sporazum između Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država."
Pritisak na evropske sisteme
Trampova administracija, kako se navodi, koristi fragmentisane evropske zdravstvene sisteme u kojima je određivanje cijena ljekova uglavnom u nacionalnoj nadležnosti.
U okviru priprema, američka ambasada u Berlinu šalje trgovinskog savjetnika Nejtana Sajferta u London kako bi proučio britanski model dogovora.
Istovremeno, farmaceutske kompanije već reaguju. Kompanije Eli Lili i Beringer Ingelhajm objavile su smanjenje planiranih ulaganja u Nemačkoj vrednih više milijardi eura, kao odgovor na mjere štednje. Slični potezi ranije su zabilježeni i u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Dugoročni pad evropskog udjela
Podaci pokazuju da je Evropa 1990. godine učestvovala sa 49 odsto u globalnim privatnim farmaceutskim istraživanjima i razvoju, dok je do 2025. taj udio pao na 26 odsto.
Američke kompanije sve više povlače investicije iz Evrope, dok vlade na kontinentu ostaju oprezne zbog ograničenih budžeta i rastućeg pritiska na zdravstvene sisteme.
"Ponekad se farmaceutske kompanije ponašaju kao adolescent koji stalno traži sve više i više, bez obzira na to koliko mu date", upozorio je Janis Natis, direktor Evropske platforme socijalnog osiguranja (ESIP).
Kontroverze u Britaniji
Iako se britanski sporazum predstavlja kao uspešan model, reakcije u Londonu nisu u potpunosti pozitivne. Bivši ministar zdravlja Ves Striting pokrenuo je reviziju efekata dogovora na poreske obveznike, što je izazvalo nezadovoljstvo farmaceutske industrije.
Organizacija "Just Treatment" ocenila je sporazum kao "užasan", navodeći da slabi kontrolu cijena ljekova, uz samo privremene koristi u vidu zaštite od carina.
Procjene pokazuju da bi promjene mogle da povećaju troškove britanskih poreskih obveznika za 2 do 3,5 milijarde funti godišnje do 2036. godine, što dodatno pojačava pritisak na evropske zemlje.