Rusija je najavila kampanju "sistematskih udara" na Kijev i pozvala strane državljane da što prije napuste ukrajinsku prijestonicu.
Rusija je najavila kampanju "sistematskih udara" na ukrajinsku prijestonicu. Moskva je pozvala strane državljane da napuste Kijev i upozorila na nove napade, što ukazuje na moguću značajnu eskalaciju rata koji već traje više od četiri godine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov savjetovao je američkog državnog sekretaru Marka Rubija preko telefona u ponedjeljak da evakuiše američke građane i diplomatsko osoblje iz Kijeva. Do upozorenja je došlo dan nakon jednog od najvećih ruskih vazdušnih napada od početka rata, tokom kojeg je prvi put od januara upotrebljena i hipersonična raketa "orešnik".
Prema ukrajinskoj vojsci, Rusija je tokom napada u nedjelju lansirala 30 balističkih raketa "iskander-M". U napadu na više ukrajinskih gradova upotrebljeno je ukupno 90 raketa i 600 dronova. Tokom masovnog napada na šire područje Kijeva poginulo je najmanje četvoro, a ranjeno oko 100 ljudi, prenosi "Al Džazira".
Šta je rekao Lavrov
Lavrov je tokom razgovora sa Rubijom "zvanično obavijestio" Vašington da će Rusija pokrenuti "sistematske i dosljedne udare" na ukrajinske vojne objekte i "centre za donošenje odluka".
Moskva je prethodno u saopštenju pozvala strane državljane, diplomatsko osoblje i međunarodne organizacije da napuste Kijev, upozoravajući da se pripremaju napadi na objekte povezane sa projektovanjem, proizvodnjom i programiranjem dronova.
"Udari će biti usmjereni na centre za donošenje odluka i komandna mjesta. Pošto su navedeni objekti raspoređeni širom Kijeva, obavještavamo strane državljane, uključujući osoblje diplomatskih misija i međunarodnih organizacija, da što prije napuste grad", navodi se u saopštenju.
Rusija je takođe upozorila stanovnike Kijeva da ne koriste vojne i državne objekte, kao ni infrastrukturu povezanu sa njima, prenio je CNBC.
Zašto Moskva pokreće napade na Kijev
Rusija je rekla da su planirani udari odgovor na napad dronom na studentski dom u Starobiljsku, u okupiranom dijelu Luganske oblasti, kad je poginuo 21 student, kako navodi Blumberg.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin obećao je odmazdu za taj napad tokom televizijskog obraćanja iz Kremlja u petak. Ukrajina je negirala da je ciljala civile, rekavši da je pogodila rusku jedinicu dronova stacioniranu u blizini grada.
Takođe, 17. maja je najmanje pet osoba poginulo nakon jednog od najvećih ukrajinskih napada dronovima od početka rata, tokom kojeg su talasi bespilotnih letjelica bili usmjereni ka Moskvi i još nekoliko ruskih regiona.
"Blumberg" ukazuje da je Ukrajina posljednjih mjeseci značajno unaprijedila svoje kapacitete za ratovanje dronovima, što joj je omogućilo uspješnije gađanje ruske vojne i energetske infrastrukture. Dok ruska vojska posrće širom fronta - a Ukrajina vraća inicijativu i izgubljeno tlo - Moskva pojačava upotrebu balističkih raketa u pokušaju da povrati stratešku inicijativu, preoptereti ukrajinsku PVO i oslabi moral stanovništva.
"Moskva smatra da mora nekako da odgovori na napade koje Kijev sprovodi sve uspješnije. Rusija trenutno vidi priliku jer su ukrajinske zalihe raketa-presretača za sisteme 'patriot' značajno smanjene", rekao je Aleksandar Gabujev, direktor Centra Karnegi Rusija–Evroazija sa sjedištem u Berlinu.
Koliko je ozbiljna ruska prijetnja
Prema "Al Džaziri", ovo je prvi put da je Moskva direktno upozorila strane državljane da napuste ukrajinsku prijestonicu. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš rekao je da je "duboko zabrinut" zbog ruskih planova za napade na Kijev.
"Sada je važnije nego ikada izbjeći svaku dalju eskalaciju sukoba", rekao je on.
Ali, ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha urgirao je na saveznike da ne popuste pred “ruskom ucjenom”. Filip Bednarčik, direktor kancelarije Maršalovog fonda u Varšavi, rekao je “Al Džaziri” da “postaje jasno da Rusija ne ostvaruje svoje ratne ciljeve na frontu, dok je Ukrajina u pojedinim segmentima preuzela inicijativu”.
"Rusija mora nekako da promeni taktiku i narativ, a ovo upozorenje je pokušaj da to uradi", rekao je on.
Ambasadorka Evropske unije u Kijevu Katarina Maternova ocenila je da su ruske prijetnje “znak očajanja” i poručila da zapadne diplomate ne planiraju da napuste grad.
"EU ne ide nikuda. Ostajemo u Kijevu. Ostajemo uz Ukrajinu", rekla je ona na "Fejsbuku".
Šta je sa pregovorima?
Iako se američki predsjednik Donald Tramp po povratku u Bijelu kuću obavezao da će brzo okončati rat, nakon više od 16 diplomatskih napora nema značajnijeg pomaka. SAD su takođe okupirane ratom sa Iranom i analitičari smatraju da će Evropa možda morati da preuzme veću ulogu u budućim mirovnim pregovorima između Moskve i Kijeva.
Podrška ideji da Evropa imenuje svog predstavnika za pregovore sa Rusijom raste, a imena o kojima se najviše govori su:
- bivša njemačka kancelarka Angela Merkel,
- nekadašnji italijanski premijer Mario Dragi
- Putin je ranije predložio je bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera
Prema izvorima "Fajnenšel tajmsa", Trampova administracija je obavijestila evropske partnere da nema ništa protiv da Evropa paralelno razgovara sa Putinom, dok traju mirovni pregovori pod vođstvom SAD.
"Shvataju da ovo ne funkcioniše", rekao je izvor lista, odnoseći se na dosadašnje pokušaje okončanja sukoba.