NATO ukida dugogodišnju praksu zbog Trampa? Žele da izbjegnu tenzije i dramu sa američkim predsjednikom

NATO razmatra ukidanje prakse održavanja godišnjih samita, što bi mogao biti potez kojim bi se izbjegao potencijalno napet susret sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u njegovoj poslednjoj godini mandata, otkrilo je šest izvora.

Trampova administracija je u više navrata oštro kritikovala mnoge od 31 druge članice odbrambenog saveza predvođenog SAD-om, a nedavno je neke prozvala zbog nedovoljne pomoći američkim vojnim operacijama protiv Irana, piše Rojters (Reuters).

Promjena dinamike susreta

• Učestalost sastanaka na vrhu NATO-a mijenjala se tokom 77-godišnje istorije Saveza, ali lideri su se redovno sastajali svakog ljeta od 2021. godine.
• Ove godine okupiće se u turskoj prijestonici Ankari, 7. i 8. jula.
• Ipak, neke članice zagovaraju usporavanje tog tempa, potvrdili su visoki evropski zvaničnik i petoro diplomata iz zemalja članica NATO-a.

Članice traže manje drame i kvalitetnije odluke

Jedan diplomata je kazao da bi se samit 2027. godine u Albaniji vjerovatno održao te jeseni, a NATO razmatra da 2028. godine – u godini američkih predsjedničkih izbora i poslednjoj punoj kalendarskoj godini Trampovog mandata – samita uopšte ne bude.

Drugi izvor navodi da se neke zemlje zalažu za održavanje samita svake druge godine, ali dodaje da nikakva odluka još nije donijeta, te da će konačnu riječ imati generalni sekretar Mark Rute. Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi mogli otvoreno da raspravljaju o internim pitanjima Saveza.

Na pitanje Rojtersa, jedan zvaničnik NATO-a je odgovorio:

"NATO će i dalje održavati redovne sastanke šefova država i vlada, a između samita saveznici će nastaviti da se savjetuju, planiraju i donose odluke o našoj zajedničkoj bezbijednosti."

Dva izvora su spomenula Trampa kao jedan od faktora, ali je nekoliko njih naglasilo da su u igri i širi razlozi. Neki diplomati i analitičari već dugo tvrde da godišnji susreti na vrhu stvaraju pritisak za postizanjem atraktivnih rezultata, što odvraća pažnju od dugoročnijeg planiranja.

"Bolje je imati manje samita nego loše samite", rekao je jedan diplomata. "Ionako imamo pune ruke posla i znamo šta nam je činiti." Drugi je dodao da je kvalitet rasprava i odluka pravo mjerilo snage Saveza.

Trampova duga sjenka nad sastancima

Filis Beri, nerezidentna viša saradnica u Atlantskom savjetu, napisala je: "Rjeđe održavanje samita na visokom nivou omogućilo bi NATO-u da se posveti svom poslu i smanji dramu koja je pratila mnoge nedavne transatlantske susrete."

U članku objavljenom prošle nedelje, istakla je da je NATO tokom decenija Hladnog rata održao samo osam samita. Trampova prva tri samita u njegovom prvom mandatu opisala je kao "kontroverzne događaje kojima su dominirale njegove pritužbe na nisku potrošnju saveznika za odbranu."

Zahtjevi o izdvajanju za odbranu i nove tenzije

Prošlogodišnji samit u Hagu takođe je bio uveliko obilježen Trampovim zahtjevom da članice NATO-a drastično povećaju izdvajanja za odbranu na 5 odsto BDP-a. Članice su ovaj cilj prihvatile pristavši da potroše 3,5 odsto na temeljnu odbranu i 1,5 odsto na šira ulaganja povezana sa bezbijednošću. Sama činjenica da je završen bez veće drame smatrala se uspjehom.

I ovogodišnje okupljanje se čini napetim:

• Nakon što su mu saveznici u NATO-u uskratili podršku koju je tražio u ratu sa Iranom (koji je započeo bez savjetovanja ili obavještavanja), Tramp je otvoreno doveo u pitanje da li SAD treba da se drže NATO pakta o uzajamnoj odbrani i rekao da razmatra napuštanje Saveza.
• Nekoliko mjeseci prije toga polagao je pravo na Grenland, autonomnu teritoriju koja pripada Danskoj, koja je takođe članica NATO-a.