Satelitski snimci otkrivaju ogromna izlivanja nafte u Persijskom zalivu nakon vojnih napada, dok stručnjaci upozoravaju da bi posledice po ljude i morski ekosistem mogle biti dugoročne i razorne.
Naftne mrlje uzrokovane američko-izraelskim i iranskim napadima na naftna postrojenja i brodove u regionu toliko su velike da su vidljive iz svemira. Stručnjaci upozoravaju na predstojeću ekološku katastrofu.
Nafta koja se izlila u Persijskom zalivu može da utiče na živote i egzistenciju ljudi duž njegovih obala, kao i na bogat morski svijet regiona.
Na jednom snimku, od 7. aprila, vidi se mrlja koja se proteže više od osam kilometara u Ormuskom moreuzu, blizu iranskog ostrva Kešm. Nina Noel, portparolka organizacije Grinpis Nemačka, rekla je CNN-u da je iranskom brodu "Šahid Bageri" iscurila nafta u tom području, nakon što su ga američke snage pogodile 28. februara.
Katastrofa kod ostrva Lavan i Šidvar
Na drugom snimku vidi se nafta oko ostrva Lavan, nakon napada na iransko naftno postrojenje blizu njegove obale 7. aprila. Na video snimcima koji su podeljeni na mrežama, a koje je CNN geolocirao, takođe prikazuju veliki požar u iranskoj rafineriji.
Vim Zvajnenburg, rukovodilac projekta holandske mirovne organizacije PAX koja prati posledice napada oko Zaliva, rekao je CNN-u da je incident na Lavanu "velika ekološka vanredna situacija".
Najmanje pet lokacija na ostrvu je oštećeno, nafta curi u more, a izlivanja "sada stižu i do koralnog ostrva Šidvar", udaljenog oko kilometar i po istočno od Lavana, koje je zaštićeno područje. Šidvar je nenaseljen, ali tamo živi niz zaštićenih vrsta i bogat divlji život, uključujući kornjače i morske ptice.
Mrlja kod obale Kuvajta
Satelitski snimci takođe prikazuju naftne mrlje nedaleko od obale Kuvajta 6. aprila. Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je tog dana gađala postrojenja za gorivo i petrohemiju u zalivskim zemljama, uključujući Kuvajt, kao odgovor na napad na petrohemijski kompleks na jugozapadu Irana.
"U najgorem scenariju, ova izlivanja nafte mogla bi da imaju posledice po hiljade ljudi, naročito one koji žive duž obale Irana, uključujući kontaminaciju ribe od koje zavise za prihod i ishranu", rekao je Zvajnenburg.
Ugrožen je i morski svijet, poput kornjača, delfina i kitova, koji mogu da progutaju naftu ili ostanu zarobljeni u njoj. Nafta bi takođe mogla da utiče i na filtracione sisteme postrojenja za desalinizaciju, od kojih zavisi skoro 100 miliona ljudi u regionu za snabdijevanje pijaćom vodom.
Trenutno je teško procijeniti koliku štetu ova izlivanja uzrokuju, ali postoje strahovi od ekološke katastrofe, naročito ako bude pogođeno još brodova.
Prema Grinpisu Njemačka, u Zalivu se nalazi oko 75 velikih tankera za naftu, koji zajedno prevoze gotovo 19 milijardi litara sirove nafte.