Sve više Amerikanaca je zabrinuto i pripremaju se za najgore.
Rat u Iranu traje već više od mjesec dana, a kraj mu se ne vidi. Svjetski mir visi negde između objava američkog predsjednika Donalda Trampa da se očekuje dogovor sa Iranom i prijetnji da će "dići celu zemlju u vazduh" ako do toga ne dođe. U međuvremenu, u Sjedinjenim Američkim Državama se dešava pravi potres.
Tramp je u nedelju rekao da očekuje dogovor sa Teheranom u narednim danima.
"Ako se desi, desiće se. Ako ne, dići ćemo cijelu zemlju u vazduh. Kao što sam rekao, biće to 'dan mostova' i 'dan elektrana' u Iranu", rekao je on i zadao rok Teheranu da do utorka u 20 sati prihvati dogovor o primirju i otvori Ormuski moreuz ili će, u suprotnom, "uništiti sve".
Koliko će još dugo da se odvija sukob koji je zapalio čitav region Bliskog istoka - nije poznato. Ali, ono što je očigledno je da nije bilo efekta "okupljanja oko zastave" za Trampa u ovom ratu, a što se sukob duže odvija, to bi moglo da bude gore po njega politički.
"Izdaja baze"
Ne samo što je većina Amerikanaca skeptična u vezi produžene američke vojne intervencije, nakon dvije decenije Iraka i Avganistana, isto se dešava i sa Trampovom MAGA bazom, koja već govori o "izraelskom ratu", "izdaji" i "lažima". Tramp je svojoj bazi obećao da neće biti novih ratova, a od tada je upao u Venecuelu i napao Iran, dok zemlje poput Kube strijepe da su sledeće na meti.
Kurt Mils, izvršni direktor magazina "Američki konzervativac" rekao je da je Tramp na opasnom političkom terenu.
"Mislim da je važno politički to što je on bio kandidat protiv "beskonačnih ratova" 2016. i 2024, a ovo izgleda kao otvorena izdaja baze", rekao je on.
Amerikanci zabrinuti
Anketa NPR i PBS njuza i Instituta Marista objavljena početkom marta, kad je rat u Iranu tek počeo, pokazala je da je većina Amerikanaca protiv vojne akcije i da ne odobravaju kako Tramp upravlja.
- Protiv vojne akcije bilo je 56 odsto ispitanika, a 44 odsto za
- Svega 36 odsto odobrilo je način na koji Tramp upravlja pitanjem Irana, dok većina od 55 odsto smatra da je Teheran minorna ili nikakva prijetnja po SAD
- Od toga su demokrate (86 odsto) i nezavisni (61 odsto) protiv vojne akcije, koju podržava 84 odsto republikanaca
- Većina od 54 odsto ne odobrava način na koji Tramp upravlja u vezi Irana. To je gore nego u januaru 2020, nakon ubistva Kasema. Sulejmanija u akciji koju je naložila Trampova administracija. Tada je 42 odsto odobravalo njegovo postupanje u vezi Irana, dok je 49 odsto bilo protiv, navodi Npr.org
Sve više Amerikanaca je zabrinuto i pripremaju se za najgore.
"Slijedi nam potpuni ekonomski kolaps"
Mjesec dana od početka sukoba na Bliskom istoku, rastuća nestašica sirove nafte zbog iranske blokade Ormuskog moreuza preti da se transformiše u nešto još gore - nestašicu skoro svega. Posledice su za sada najvidljivije u Aziji, ali problemi u snabdijevanju ne obećavaju ništa dobro za ostatak svijeta, ukoliko se proizvodnja i transport sa Bliskog istoka ne obnove.
Istraživanje "JuGova", objavljeno sredinom marta, pokazalo je da su Amerikanci zabrinutiji za ekonomiju od potencijalne prijetnje po njihov demokratski sistem.
- Oko 42 odsto njih vjeruje da će zemlja doživjeti "potpuni ekonomski kolaps" u toku naredne decenije
- Više od trećine misli da je izbijanje građanskog rata vjerovatno
- Takođe, 50 odsto uopšte ne vjeruje u Trampove sposobnosti upravljanja ekonomijom, dok 32 odsto ima mnogo povjerenja, a 18 odsto malo
Ovakav pesimizam reflektuje širi osjećaj da se višestruki rizici - ekonomski, politički i tehnološki, spajaju u "super oluju". Takav “potpuni ekonomski kolaps” možda bi mogao da se uporedi jedino sa Velikom depresijom ’30-ih godina, kad je nezaposlenost bila 25 odsto, berze izgubile skoro 90% svoje vrijednosti a trebale su decenije za oporavak.
Šta plaši Amerikance
Kombinacija faktora koji sada plaše Amerikance su:
- Rastući federalni dug
- Nestabilnost oko izbora, inflacije i globalnih sukoba
- Nesigurnost oko toga kako će vještačka inteligencija (AI) uticati na poslove, plate i ekonomski rast
Niko ne možda zasigurno da kaže da li će ti rizici dovesti do krize i koliko bi ona mogla da bude teška, piše Moneywise.com.
(Blic/MONDO)