Ministri spoljnih poslova 30 zemalja danas se sastaju kako bi razgovarali o otvaranju Ormusnog moreuza, ključne rute za transport nafte.
Ministri spoljnih poslova gotovo 30 zemalja sastaju se danas kako bi izvršili diplomatski i politički pritisak da se ponovo otvori Ormuski moreuz, ključna pomorska ruta koja je blokirana usled američko-izraelskog rata protiv Irana.
Sjedinjene Američke Države nisu među zemljama koje prisustvuju ovom sastanku. Nakon što je predsjednik Donald Tramp jasno poručio da smatra da obezbjeđivanje ove pomorske rute - zatvorene kao posledica rata protiv Irana - nije odgovornost Amerike.
Tramp je takođe kritikovao evropske saveznike zbog nedostatka podrške ratu i ponovo zaprijetio povlačenjem SAD iz NATO-a.
Starmer i plan za deblokadu: "Sloboda plovidbe mora biti vraćena"
Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da će se na virtuelnom sastanku, kojim predsjedava ministarka unutrašnjih poslova Ivet Kuper, razmatrati sve moguće diplomatske i političke mjere.
"Procijenićemo sve održive načine da obnovimo slobodu plovidbe, garantujemo bezbjednost zarobljenih brodova i pomoraca i omogućimo nastavak transporta ključnih sirovina", rekao je Starmer.
Napadi Irana zaustavili saobraćaj: nafta poskupila, brodovi zarobljeni
Iranski napadi na komercijalne brodove, kao i pretnja novim udarima, gotovo su potpuno zaustavili saobraćaj kroz moreuz koji povezuje Persijski zaliv sa svjetskim okeanima.
Time je prekinut jedan od najvažnijih pravaca za transport nafte u svijetu, što je dovelo do naglog rasta cijena energenata.
Od početka rata 28. februara zabilježena su 23 direktna napada na trgovačke brodove, a poginulo je 11 članova posade, prema podacima kompanije Lojds list intelidžens.
Iran kontroliše prolaz: "Samo odabrani brodovi mogu da prođu"
Saobraćaj kroz moreuz sveden je na minimum, a preostali tankeri uglavnom prevoze iransku naftu mimo sankcija.
Prema procjenama, Iran trenutno odlučuje koji brodovi mogu da prođu, čime faktički drži potpunu kontrolu nad ovom strateškom rutom.
U televizijskom obraćanju, Tramp je poručio da zemlje koje zavise od nafte iz Ormuskog moreuza "moraju same da ga obezbijede", naglasivši da SAD to neće učiniti.
Vojna opcija nije na stolu: Strah od eskalacije
Nijedna država trenutno ne želi da silom pokuša da otvori moreuz, dok sukobi traju, jer Iran raspolaže protivbrodskim raketama, dronovima, brzim napadačkim plovilima i minama.
Starmer je najavio da će se vojni planeri više zemalja uskoro sastati kako bi razradili planove za bezbjednost plovidbe, ali tek nakon završetka borbi.
35 država traži reakciju: Potpisana zajednička deklaracija
Ukupno 35 država, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Italiju, Kanadu, Japan i Ujedinjene Arapske Emirate, potpisalo je zajedničku izjavu kojom se od Irana traži da prestane sa blokadom moreuza.
U dokumentu su se obavezale da će doprinijeti naporima za obezbjeđivanje bezbjednog prolaza.
Sastanak u četvrtak predstavlja prvi korak, nakon kojeg slijede operativni pregovori na nivou eksperata.
Evropa preuzima inicijativu: Poruka Vašingtonu
Ova inicijativa podsjeća na međunarodnu "koaliciju voljnih" koju predvode Velika Britanija i Francuska u vezi sa bezbjednošću Ukrajine nakon eventualnog primirja.
Cilj je, između ostalog, da se administraciji Donalda Trampa pokaže da Evropa može da preuzme veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost.
Tenzije u NATO rastu: Tramp ponovo prijeti izlaskom
Napetosti su dodatno pojačane Trampovim izjavama da bi SAD mogle da napuste NATO, uz tvrdnju da je alijansa "loše tretirala Ameriku“.
Analitičar Dejvid B. Roberts, stručnjak za bezbjednost Bliskog istoka sa Kraljevskog koledža u Londonu, ocjenjuje da su ove međunarodne inicijative direktno povezane sa Trampovim odnosom prema NATO saveznicima.
"Britanija i Francuska pokušavaju da pokažu svoju vrijednost i vodeću ulogu", rekao je Roberts.
Najveći udar na Evropu i Aziju: Amerika manje pogođena
Roberts ističe da je ključni faktor i to što su SAD danas izvoznik nafte, zbog čega posledice blokade Ormuskog moreuza mnogo više pogađaju Evropu i Aziju.
"Najveći pritisak zbog energetske krize u Persijskom zalivu trpe upravo Evropa i Azija, daleko više nego Amerika", zaključio je on.
(AP/Mondo)