Evropa se suočava sa rastom inflacije i praznim skladištima gasa, dok cijene bilježe najveći skok od 2021. godine.
Cijene gasa u Evropi su porasle za 70 odsto, skladišta su gotovo prazna, a poremećaji u snabdijevanju, rastuća inflacija i mogućnost zaoštravanja monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) izazivaju strah od ponavljanja energetske krize iz 2022. godine.
Za samo nekoliko nedelja, sukob u Iranu je promijenio evropski energetski račun, a holandska referentna cijena prirodnog gasa (TTF) je skočila sa 38 na 54 eura po megavat-satu od početka mjeseca, čineći mart 2026. mjesecom sa najvećim povećanjem cijena gasa od septembra 2021. godine.
Evropska zavisnost
Evropa je ušla u ovu krizu u već ranjivoj poziciji. Podzemna skladišta gasa bila su popunjena samo 28,4 odsto zaključno sa 24. martom, što je pet procentnih poena manje nego istog datuma prošle godine i znatno ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine, prema podacima kompanije Kios Juropian Gas Analitiks.
Njemačka je među najizloženijima, sa skladištima popunjenim samo 22,3 odsto, što je pad od skoro sedam procentnih poena u odnosu na isti period prošle godine. Slična je situacija i u Francuskoj, gdje je stopa popunjenosti 22,1 odsto. Najkritičnija situacija je u Holandiji, gdje su skladišta pala na samo 6,0 odsto, manje od trećine prošlogodišnjeg nivoa i znatno ispod istorijskog minimuma za ovo doba godine.
S druge strane, situacija na Iberijskom poluostrvu je potpuno drugačija. Portugal ulazi u krizu sa popunjenošću skladišta od 85,3 odsto, dok je Španija na 55,5 odsto. Obje zemlje imaju koristi od razvijenije infrastrukture za uvoz tečnog prirodnog gasa (TPG), manje zavisnosti od gasa u energetskom miksu i snažnog razvoja obnovljivih izvora energije.
Koliko bi cijene gasa mogle da porastu?
Problem sa snabdijevanjem je strukturne, a ne privremene prirode. Katar, drugi najveći svjetski izvoznik tečnog prirodnog gasa (TPG) i ključni dobavljač članicama EU Italiji, Belgiji i Španiji, potvrdio je da više ne može da ispunjava svoje ugovorne obaveze nakon iranskih napada na industrijski grad Ras Lafan. Popravka oštećenih postrojenja mogla bi da traje i do pet godina.
U svojoj analizi, Goldman Saks je podigao prognozu cijene gasa za drugi kvartal 2026. godine na 72 eura/MWh, upozoravajući da će Evropa morati da privuče isporuke tečnog prirodnog gasa (LNG) u konkurenciji sa azijskim kupcima kako bi popunila skladišta prije zime.
U nepovoljnom scenariju, u kojem bi protok energije kroz Ormuski moreuz bio smanjen na deset nedelja, prosječna ljetnja cijena bi mogla da pređe 89 evra/MWh. U izuzetno nepovoljnom scenariju, sa dugoročnom štetom na katarskoj infrastrukturi, cena bi mogla da skoči iznad 100 eura/MWh tokom ljeta.
Povećanje cijene
Anketa energetskih analitičara koju je sproveo Montel njuz predviđa još drastičnije brojke. Ako Ormuski moreuz ostane zatvoren tri mjeseca, cijena bi mogla da dostigne oko 90 eura/MWh. Ole Hvalbje, analitičar švedske banke SEB, upozorava da bi cijene u tom slučaju mogle da se kreću od 115 do 155 eura/MWh.
Zatvaranje moreuza na šest mjeseci bi podiglo prosječnu cijenu na skoro 160 eura/MWh, što Hvalbje opisuje kao "pritisak u stilu 2022. ili još gore", sa mogućim rasponom cijena od 145 do 240 eura/MWh. U takvim okolnostima, punjenje skladišta za sledeću zimu bi postalo "gotovo nemoguće". Podsjetimo se da je cijena gasa dostigla vrhunac od 345 eura/MWh u avgustu 2022. godine.
Šta ovo znači za kućne račune?
Za evropska domaćinstva, cjenovni šok je stvaran, ali se ne prenosi ravnomjerno na račune za energiju. U intervjuu za Euronews, Đuzepe Moles, izvršni direktor italijanske javne organizacije Akieirete Uniko, objasnio je kako se više cijene prenose na potrošače.
Za račune za gas, transfer je direktan. Iako je italijanski regulator odredio cijenu za februar na 35,21 eura/MWh, upozorio je da ova cifra još uvijek ne odražava povećanje cijena nakon eskalacije sukoba. Cijene električne energije takođe rastu, ali je uticaj ublažen.
"Tržište električne energije je već apsorbovalo dio gasnog šoka", rekao je Moles, procjenjujući da će se to odraziti na račune domaćinstava rastom od nekoliko procentnih poena, što je daleko od skoka veleprodajnih cijena gasa.
Pritisak se osjeća i na cijene goriva, gdje troškove povećavaju viši troškovi transporta, premije osiguranja i ograničenja u preradi.
"Pravo usko grlo je u rafinerijama", dodao je Moles.
Italija povećava isporuke gasa iz Alžira
Iako je Italija u boljoj poziciji od prosjeka EU, sa stopom popunjenosti skladišta od 43,9 odsto, Moles je upozorio da neposrednu prijetnju predstavljaju cijene, a ne fizičke nestašice. Inicijativu premijerke Đorđe Meloni prema Alžiru, koji je već najveći italijanski dobavljač gasa, takođe treba posmatrati u ovom kontekstu.
Moles je opisao potez kao "racionalan i važan izbor" za jačanje bezbijednosti snabdijevanja, ali je upozorio da njegov uticaj ne treba precjenjivati.
"Alžir može ublažiti udarac za Italiju, ali ne može sam neutralisati posledice sistemske krize u Zalivu", rekao je on, napominjući da poremećaji u Ormuskom moreuzu oblikuju globalne cijene energije bez obzira na bilateralne sporazume.
"Ne bih očekivao ponavljanje scenarija iz 2022. godine, već period povećane volatilnosti sa kontinuiranim skokovima cena. Mnogo toga će zavisiti od otpornosti ponude i kretanja globalne potražnje u narednim mjesecima", zaključio je Moles, prenosi Index.
Kakav bi mogao biti uticaj na inflaciju?
Silazni trend inflacije koji je Evropa videla u protekle tri godine je, barem kratkoročno, završen. Goldman Saks očekuje da će ukupan inflacija u evrozoni skočiti na 2,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine u martu, što je nagli porast sa 1,89 odsto u februaru.
Gotovo sav rast biće vođen cijenama energije, za koje se predviđa da će se preokrenuti sa godišnjeg pada od 3,1 odsto na rast od 5,9 odsto za samo jedan mjesec.
Goldman Saks sada prognozira da će prosječna inflacija u 2026. godini dostići vrhunac od 3,2 odsto u drugom kvartalu. Očekuje se da će bazna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, porasti na 2,5 odsto u trećem kvartalu.
Prenos neće biti jednoličan: Njemačka se suočava sa mesečnim šokom cijena dizela od oko 25 odsto, dok je Španija djelimično ublažila udarac prepolovljenjem PDV-a na većinu energetskih proizvoda.
"Očekujemo da će ukupan inflacioni trend u Njemačkoj porasti sa 2,0 odsto u februaru na 3,0 odsto u martu", rekla je ekonomistkinja Goldman Saksa Katja Vaškinskaja.
(Euronews/MONDO)