Svijet

NASA satelit težak skoro 600 kilograma nekontrolisano juri ka Zemlji, očekuje se da padne danas

Autor Jovana Radovanović

Satelit NASA težak mogao bi već u utorak nekontrolisano da uđe u Zemljinu atmosferu nakon skoro 14 godina u orbiti. Riječ je o letjelici Van Allen Probe A, čiji je pad ubrzan zbog pojačane aktivnosti Sunca tokom aktuelnog solarnog ciklusa.

Izvor: Kineski radio internacional

Satelit NASA težak oko 590 kilograma juri nazad ka Zemlji i mogao bi da nekontrolisano uđe u atmosferu u utorak, nakon skoro 14 godina provedenih u orbiti.

Agencija prati satelit Van Allen Probe A i predviđa da će ponovo ući u atmosferu oko 19:45 po istočnoameričkom vremenu (ET), iako tačno vrijeme može da varira i do 24 sata.

Misija satelita završena je 2019. godine, a naučnici su prvobitno očekivali da će pasti nazad na Zemlju tek 2034. Međutim, ti proračuni su napravljeni prije nego što se pokazalo da je trenutni solarni ciklus mnogo aktivniji nego što se očekivalo, piše Dejli mejl.

Tokom 2024. godine naučnici su potvrdili da je Sunce dostiglo svoj solarni maksimum, što je izazvalo intenzivno svemirsko vrijeme koje je povećalo otpor u gornjim slojevima atmosfere na letjelicu i ubrzalo njen pad ka Zemlji.

Veće šanse da padne u okean

NASA procjenjuje da je rizik da neko bude povrijeđen usled pada djelova satelita izuzetno mali – oko 0,02 odsto, uglavnom zato što okeani pokrivaju približno 70 odsto Zemljine površine.

Zbog toga je mnogo vjerovatnije da će eventualni djelovi koji prežive ulazak u atmosferu pasti u otvoreno more, a ne na kopno ili u blizini naseljenih područja.

United States Space Force, koji je pratio sondu, takođe je naveo da je predviđeno vrijeme ulaska u atmosferu i dalje samo procjena i da će vjerovatno biti precizirano u narednim satima kako budu pristizali novi podaci praćenja.

Od 2012. do 2019. godine letjelica i njen „blizanac“, Van Allen Probe B, leteli su kroz Van Allenovi radijacioni pojasevi – prstenove naelektrisanih čestica zarobljenih Zemljinim magnetnim poljem – kako bi naučnici bolje razumjeli na koji način čestice u tim pojasevima nastaju i nestaju.

Ti pojasevi štite Zemlju od kosmičkog zračenja, solarnih oluja i stalnog toka solarnog vjetra koji može biti štetan za ljude i oštetiti tehnologiju, zbog čega je njihovo proučavanje veoma važno.

„Van Allen Probes mission A i B lansirane su 30. avgusta 2012. godine i gotovo sedam godina prikupljale su dosad nezabilježene podatke o dva stalna radijaciona pojasa oko Zemlje, nazvana po naučniku James Van Allen“, saopštila je NASA u saopštenju za javnost.

Agencija je navela da je misija završena nakon što su obje letjelice ostale bez goriva i više nisu mogle da se pravilno orijentišu prema Suncu.

„Podaci iz NASA misije Van Allen Probes i dalje imaju važnu ulogu u razumevanju svemirskog vremena i njegovih posledica“, saopštila je NASA.

Ne očekuje se da će Van Allen Probe B ponovo ući u Zemljinu atmosferu prije 2030. godine.

Tagovi