Iranski zvaničnici prijete da bi sledeći sukob sa SAD mogao biti potpuno drugačiji – kraj simboličnih udaraca i početak prave odmazde, koja bi, kako tvrde, pogodila američke baze i brodove širom regiona.
Iranski zvaničnici upozorili su na mogućnost eskalacije sukoba sa SAD-om u slučaju novog američkog napada, nagoveštavajući da bi Islamska Republika mogla odustati od dosadašnje doktrine ograničene odmazde kojom je nastojala da izbegne direktne konfrontacije sa Vašingtonom, prenosi FT.
Glavni komandant iranskih oružanih snaga, general Abdolrahim Musavi, izjavio jeda je iranska strategija "nekada bila usmerena na sprečavanje eskalacije", ali da je "ponašanje SAD-a promijenilo njihov pristup".
"Ako ovaj put pogreše, nanijećemo im teške gubitke, jer su naše oružane snage odlučne da se suprotstave sili koja sprovodi zastrašivanje do samog kraja", poručio je Musavi.
Teheran se protivi ratu
Izvor blizak režimu u Teheranu izjavio je da je Iran prilagodio svoju vojnu doktrinu prema SAD-u, prelazeći sa pretežno simboličnih odgovora na strategiju koja bi američkim snagama i interesima nametnula stvarne troškove u slučaju izbijanja sukoba.
Prema istom izvoru, Teheran ne traži rat i nada se da bi razgovori između SAD-a i Irana u Ženevi mogli da otvore put novom nuklearnom sporazumu koji bi spriječio američki napad. Ipak, naglašava se da bi Iran radije ušao u sukob nego kapitulirao pred američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
"Ovaj put to ne bi bila ratna igra kao odgovor. Iran bi krenuo ka eskalaciji, gađajući sve što mu je u dometu - od američkih baza do ratnih brodova", rekao je izvor, podsećajući na raketne napade na američke baze u Iraku 2020. godine i u Kataru prošle godine, koji su bili unaprijed signalizirani kako bi se izbjegao širi rat.
Potparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagai poručio je da bi odgovor na svaki napad bio "žestok", dodajući: "Ne postoji nešto poput ograničenog napada".
Opasna prijetnja
Analitičari izvan Irana skeptični su u pogledu razmjera štete koju bi Islamska Republika mogla da nanese američkoj vojsci, koja je, prema procjenama, rasporedila najveće snage na Bliskom istoku od invazije na Irak 2003. godine.
Vojna neravnoteža došla je do izražaja tokom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata, kada su Izrael i SAD zadali niz teških udara Iranu. Iranski zvaničnici zabrinuti su da bi američki borbeni avioni i sposobnosti dalekometnih udara mogli u svega nekoliko dana da unište vojnu i ekonomsku infrastrukturu zemlje.
Ipak, iranski izvori tvrde da bi balističke rakete i bespilotne letjelice mogle poslužiti kao sredstvo za ublažavanje konvencionalne nadmoći protivnika. Tokom junski rata Iran je ispalio stotine projektila prema Izraelu, od kojih je deo probio izraelsku odbranu i prouzrokovao značajnu štetu.
Posebna pažnja pridaje se mogućnosti blokade Hormuškog moreuza, jedne od najvažnijih svetskih pomorskih ruta kojom prolazi veliki dio globalne trgovine naftom. Iranska Revolucionarna garda ranije je ovog meseca tokom vojnih vježbi privremeno zatvorila delove moreuza.
Nova pravila osvete
Nakon što su SAD 2020. u Bagdadu ubile generala Kasema Sulejmanija, komandanta zaduženog za inostrane operacije, Iran je odgovorio raketnim napadom na bazu sa američkim snagama u Iraku, prenosi Index. U napadu nije bilo poginulih, ali je učinjena materijalna šteta.
Hamzeh Safavi, sin visokog vojnog savjetnika vrhovnog vođe Alija Hameneija, izjavio je da će "ovaj put Iran ostaviti po strani takva razmatranja i odgovoriti tako da nanese stvarne troškove". Naglasio je da govori u lično ime. Safavi je takođe ustvrdio da Teheran više neće praviti razliku između SAD-a i Izraela u eventualnoj odmazdi.
"Ako Izrael započne napade, Iran će pogoditi i američke ciljeve. A ako SAD napadne, Iran će ciljati i Izrael", poručio je.
"Iran ima zle ambicije"
Predsjednik Tramp u obraćanju o stanju nacije optužio je Iran za "zlokobne ambicije" i upozorio da iranske rakete predstavljaju prijetnju američkim bazama.
"Žele sporazum, ali još nismo čuli one ključne reči: 'Nikada nećemo imati nuklearno oružje'", rekao je.
Promjena tona iz Teherana odražava rastuće tenzije i sve manji prostor za uzdržanost, dok diplomatski napori pokušavaju da spriječe novi otvoreni sukob na Bliskom istoku.