Island razmatra raspisivanje referenduma o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU već u avgustu, piše Politiko.
Island razmatra mogućnost raspisivanja referenduma o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji već u avgustu, prema riječima dvije osobe upoznate sa pripremama za pristupanje, a objavljuje jutros ekskluzivno POLITIKO.
Sve se ovo dešava u vrijeme kada se zamah proširenja Unije ponovo osjeća u Briselu, piše ugledni medij. Evropska komisija radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelimično članstvo već sledeće godine, dok je Crna Gora, trenutno najnapredniji kandidat, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.
Vladajuća koalicija u Rejkjaviku obećala je referendum o obnavljanju pregovora najkasnije do 2027. godine, nakon što je prethodna vlada zamrznula proces 2013. godine. Ali rok se sada ubrzava, u atmosferi geopolitičkih previranja, nakon odluke Vašingtona da uvede carine Islandu i prijetnje američkog predsednika Donalda Trampa da će anektirati Grenland.
Očekuje se da će islandski parlament objaviti datum referenduma u narednim nedeljama, rekli su izvori koji su željeli da ostanu anonimni. Odluka je donijeta nakon niza recipročnih posjeta - evropskih političara Islandu i islandskih zvaničnika Briselu. Ako Islanđani glasaju "za", mogli bi da postanu član Unije pre bilo koje druge zemlje kandidata, rekao je jedan od izvora.
"Razgovor o proširenju se mijenja. Sve se više radi o bezbjednosti, o pripadnosti i o očuvanju naše sposobnosti da djelujemo u svijetu podeljenom na suprotstavljene sfere uticaja. To se tiče svih Evropljana", rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca sastala sa islandskom ministarkom spoljnih poslova Katrin Gunardotir u Briselu.
Osjećaj hitnosti
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je prošlog mjeseca u Briselu ugostila islandsku premijerku Kristrun Frostadotir i rekla da njihovo partnerstvo "nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu". Fon der Lajen, koja je posjetila Island prošlog jula, trebalo bi da ponovo posjeti arktički region u martu.
Razgovori o produbljivanju veza sa Islandom počeli su čak i prije nego što se Tramp vratio u Belu kuću prošle godine. Brisel je, prema riječima jednog evropskog zvaničnika, već tada obraćao više pažnje na strateški važnu zemlju u Sjevernom Atlantiku.
Ali prijetnje iz SAD su dodatno pojačale osjećaj hitnosti. Među njima je bila i "šala" Bilija Longa, Trampovog kandidata za ambasadora u Rejkjaviku, da bi Island mogao postati 52. američka država, sa njim kao guvernerom.
"Mislim da je činjenica da je Island pomenut četiri puta u jednom Trampovom govoru, dok je govorio o Grenlandu u Davosu, itekako usmjerila pažnju", rekao je drugi evropski zvaničnik, dodajući da "za malu zemlju to mora biti uznemirujuće".
Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, usred finansijske krize u kojoj su sve tri njegove glavne komercijalne banke propale. Ali već 2013. godine, vlada je zamrznula pregovore, dok se ekonomija oporavljala, a neki ekonomisti su upozoravali na mogući kolaps evrozone. U martu 2015. godine, Island je zatražio da se više ne smatra zemljom kandidatom.
U međuvremenu, geopolitička slika se značajno promijenila. Island zauzima strateški položaj u Severnom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema sopstvenu vojsku i za svoju bezbijednost se oslanja na članstvo u NATO-u i bilateralni sporazum o odbrani iz 1951. godine sa Sjedinjenim Državama.
Upravo ta bezbjednosna dimenzija, zajedno sa ekonomskim koristima članstva, izgleda da mijenja raspoloženje javnosti. Ankete pokazuju sve veću podršku pridruživanju EU. Međutim, put do članstva nije lak.
"Pristupanje bi moglo da naiđe na ozbiljne domaće političke prepreke", upozorio je Gudni Torlacijus Johaneson, bivši predsjednik Islanda.
"Sve se svodi na ribu"
Najveći kamen spoticanja tradicionalno su ribarska prava - ključni sektor islandske ekonomije i tema koja je u prošlosti izazivala napetosti.
"Na kraju se sve svodi na ribu - to je uvijek bilo pitanje", kaže jedan evropski zvaničnik. Ali danas postoji jedna važna razlika u poređenju sa prethodnim pregovorima: Bregzit.
Velika Britanija i Island imaju zategnute odnose oko ribolova decenijama, uključujući takozvane "Bakalarne ratove" od 1950-ih do 1970-ih.
Tokom pregovora o pristupanju, pojavile su se nove tenzije oko količine skuše koju su ulovili islandski ribari - spor nazvan "Rat za skušu" - a EU je čak prijetila trgovinskim sankcijama. Ali sada kada Britanija više nije članica Unije, pitanje ribarskih prava može biti manja prepreka.
Ukoliko Islanđani odluče da nastave pregovore, proces bi mogao da se odvija relativno brzo. Island je član Evropskog ekonomskog prostora i dio Šengenskog prostora slobodnog kretanja, što znači da je već usvojio veliki dio evropskih pravnih tekovina.
Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine, Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, najnapredniji kandidat, premašila je taj broj tek poslednjih mjeseci.
"Na papiru, ne bi bilo posebno teško - moglo bi biti potrebno samo godinu dana" da se zatvore sva poglavlja, kaže jedan evropski zvaničnik. Ali drugi izvor upozorava da bi takav rok bio previše ambiciozan s obzirom na složenost pitanja. Za konačno članstvo, Island bi morao da održi drugi referendum, nakon završetka pregovora.
Za Island, koristi od članstva bi bile prvenstveno bezbjednosne, a ne ekonomske, izvještava POLITIKO. Zemlja ima peti najveći BDP po glavi stanovnika na svijetu, što znači da ekonomski podsticaj za pridruživanje EU nije toliko ključan kao za zemlje koje snažno teže članstvu, zaključuje se.