Strah od rata s Rusijom pokreće Poljsku na naoružavanje: broj legalnog oružja premašio milion komada, a vojska se širi.
S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu, o potencijalnom proširenju rata u Evropi puno se govori, a mnoge države odlučile su da se pripreme za najgori scenario.
Poljska ubrzano postaje jedna od najmoćnijih vojnih sila u Evropi. Ova zemlja je treća po veličini vojske (nakon Turske i Ukrajine), a planira da dostign ukupno 300.000 vojnika do kraja decenije, s ciljem i do 500.000 uključujući rezerviste. Nakon ruske invazije na Ukrajinu Poljska je počela puno da ulaže u odbranu, lani su Poljaci u odbranu uložili više od 45 milijardi dolara, ili čak 4,7% BDP-a što je najviši udeo u NATO-u.
"Istorija nas je naučila da moramo da budemo spremni na sve", kažu poljski čelnici opravdavajući takva ulaganja.
Tako su neke zemlje, a posebno baltičke i nordijske, kao i Poljska odlučile da izdaju priručnike za građane za hitne slučajeve. Lane je poljska vlada 17 miliona takvih priručnika poslala svojim građanima. Poljaci strahuju od rata s Rusijom, pa građane tako uče kako se zaštititi od vazdušnih napada i hemijskih ili nuklearnih pretnji. Priručnici tako prvo idu u istočna pogranična područja uz Rusiju, Belorusiju i Ukrajinu, gdje je strah najveći i najrealniji, zbog napada Rusije na Ukrajinu.
A po poslednjim podacima izgleda da nije samo poljska vojska koja se ozbiljno priprema i dodatno naoružava, nego i - poljski građani. Naime, poljska policija je ovih dana objavila da je broj legalno posedovanog vatrenog oružja u Poljskoj prvi put premašio granicu od milion komada, piše Euronews.
Poljska je lane izdala rekordnih 50.700 dozvola za oružje, čime je ukupan broj registrovanog civilnog vatrenog oružja prvi put porastao iznad milion, pokazuju policijske statistike. Broj važećih dozvola dostigao je 411.769 do kraja prošle godine, što je više nego dvostruko u odnosu na 192.819 registrovanih 2015. godine. Broj oružja u rukama civila porastao je na 1.037.778, što je povećanje od više od 107.000 u odnosu na 2024.
Kolekcionarske dozvole činile su najveći broj zahtijeva u 2025., s 21.071 donesenom odlukom. Sportske dozvole bile su na drugom mjestu sa 17.601, a sledilo ih je 7.254 dozvola za ličnu zaštitu. Porast vlasništva započeo je 2022., kada je izdato 37.402 novih dozvola u poređenju s 19.939 godinu ranije.
Poljske streljane zabilježile su nagli porast posjetilaca u nedeljama nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru te godine. Uprkos povećanju, Poljska ima približno 2,5 komada vatrenog oružja na 100 stanovnika, što je najniža stopa u Evropskoj uniji, prema podacima Small Arms Surveyja iz 2017. godine. Finska predvodi Uniju s 32,4 oružja na 100 ljudi, sledi Austrija s 30 i Kipar s 29,1.
Darijuš Loranti, bivši načelnik varšavske policije koji je radio na slučajevima kriminalnog terorizma i ubistava, izjavio je da se sadašnji sistem previše oslanja na ovlašćenja jedne institucije.
"Trenutni sistem izdavanja dozvola za oružje krši sveto načelo deobe vlasti“, rekao je Loranti. Policija, kako je naveo, „proverava, zatim donosi odluku i sama sebi propisuje pravila prema važećem zakonu“.
Predložio je prenos formalnih ovlašćenja odlučivanja s policije na civilnu upravu, pri čemu bi guverneri izdavali dozvole kroz upravne postupke koji uključuju i policijsko mišljenje i učestvovanje građana. Takve bi se upravne odluke potom mogle osporavati na sudu. Loranti je rekao da posedovanje oružja temeljno menja ponašanje, ponajpre kroz povećanu odgovornost. Poljski zakon strogo zabranjuje nošenje ili posjedovanje oružja pod uticajem alkohola.
"Kad neko ima pištolj, neće piti votku“, rekao je. „Naravno, postoji drukčiji osećaj odgovornosti.“ Loranti je također pozvao na strože psihijatrijske procene, navodeći da bi svaka osoba koja pokazuje simptome depresije trebalo da bude isključena iz mogućnosti posedovanja oružja.
Pregledi ne bi smijeli da budu površni pa bi, prema njegovim riječima, psihijatri trebalo da procenjuju kandidate barem dva puta u različitim situacijama. Prema Lorantiju, rašireno uverenje da se Poljaci naoružavaju zbog straha od sukoba s Rusijom ne odražava stvarnost.
„To je velika zabluda. Vrlo mali postotak ljudi ima takav strah“, rekao je. „U stvarnosti, razlog je to što se ljudi boje porasta kriminala u širem smislu.“ Kao poseban problem istakao je gruzijske kriminalne grupe, navodeći da je veća vjerovatnost da će napasti poljske građane nego Ukrajince. Stranka Poljska 2050, centristička stranka u vladajućoj koaliciji, podnela je 2025. nacrt zakona kojim se uvode obavezni redovni ljekarski i psihološki pregledi za sve nosioce dozvola za oružje, uključujući lovce. Prema predlogu, osobe do 70 godina morale bi svakih pet godina da daju potvrde kako bi zadržale važeće dozvole, dok bi osobe starije od 70 to činile svake dve godine. Kolekcionari i istorijski rekonstruktori čije oružje ne predstavlja direktnu pretnju bili bi izuzeti.
Lovačka zajednica usprotivila se toj mjeri, a prethodna slična inicijativa koja se odnosila samo na lovce odbijena je u parlamentu već u prvom čitanju. Javna rasprava o nacrtu zakona i dalje je otvorena, što omogućuje svakom građaninu da podnese svoje mišljenje. Sjedinjene Američke Države imaju približno 120 komada vatrenog oružja na 100 stanovnika, što znači da je oružje otprilike sedam do osam puta dostupnije nego u Evropskoj uniji.
Pravo na posejdovanje oružja garantovano je Drugim amandmanom Ustava SAD-a, što je pridonijelo relativno liberalnim zakonima o oružju u mnogim saveznim državama. Propisi Evropske unije uopšteno su restriktivniji i znatno se razlikuju među državama članicama. Stope ubistava vatrenim oružjem u SAD-u znatno su više od proseka u EU, pri čemu neke evropske zemlje bilježe stope koje su višestruko, čak i desetinama puta, niže od američkih.
(Večernji list/MONDO)