Sjedinjene Američke Države tvrde da je Kina 2020. sprovela tajni podzemni nuklearni test na poligonu Lop Nur, optužbe koje Peking žestoko odbacuje.
Sjedinjene Američke Države već neko vreme optužuju Kinu, tvrdeći da je Peking sproveo tajni podzemni nuklearni test još 2020. godine na udaljenoj lokaciji Lop Nur na sjeverozapadu Kine, što bi moglo da označi eskalaciju u globalnoj trci u nuklearnom naoružanju.
Optužbe dolaze u trenutku kada je istekao poslednji veliki ugovor o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije, poznatog kao Novi START. Prema riječima američkih zvaničnika, seizmička stanica u Kazahstanu zabilježila je eksploziju magnitude 2,75 oko 720 kilometara od Lop Nura 22. juna 2020. godine, što oni tumače kao dokaz nuklearnog testa. Kina je oštro odbacila ove navode, nazivajući ih potpuno neosnovanim.
Lokacija Lop Nur, isušeno slano jezero u pustinji Sinđang, dugo je poznata kao kineski poligon za nuklearna ispitivanja, gdje je Peking sproveo svoj prvi nuklearni test 1964. godine i nastavio sa aktivnostima do 1996. godine, kada je uspostavljen neformalni globalni moratorijum na testiranja.
Podsekretar SAD za kontrolu naoružanja Tomas DiNano prvi put je javno iznio optužbe na konferenciji Ujedinjenih nacija o razoružanju u Ženevi, rekavši da Kina koristi tehnike poput detonacije u izolovanim podzemnim šupljinama - kako bi maskirala seizmičke signale i izbjegla otkrivanje.
Dodatne detalje ponudio je pomoćnik državnog sekretara Kristofer Ju na događaju u Institutu Hadson u Vašingtonu, gdje je napomenuo da je seizmička stanica PS23 u Makančiju, u Kazahstanu, registrovala eksploziju u 9:18 UTC, direktno je povezujući sa Lop Nurom. Ove tvrdnje potiču iz ranijih izvještaja Stejt departmenta SAD iz 2019. i 2020. godine.
Kineska vlada je žestoko reagovala. Portparol ministarstva spoljnih poslova Lin Đian nazvao je optužbe "potpunim lažima" i naglasio da Peking poštuje politiku "no first use" - nikada ne biti prvi koji će upotrebiti nuklearno oružje.
Kina je potpisala, ali nije ratifikovala Sveobuhvatni ugovor o zabrani nuklearnih testiranja (CTBT) iz 1996. godine, koji joj omogućava izvjesnu fleksibilnost, ali Peking insistira da se pridržava moratorijuma od svog poslednjeg zvaničnog testa 1996. godine.
Nezavisne analize, poput one koju je sproveo Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu, nisu pronašle vidljive dokaze na satelitskim snimcima za navodni test iz 2020. godine, posebno u oblasti tunela T5, gdje su poslednjih godina primijećene građevinske aktivnosti.
Stručnjaci CSIS-a sugerišu da je, ako je test sproveden, mogao biti prikriven, što bi objasnilo slab seizmički signal. Norveška organizacija NORSAR potvrdila je mali seizmički događaj, ali nije mogla nedvosmisleno da potvrdi njegov nuklearni karakter, dok Organizacija CTBT nije otkrila ništa neobično, piše britanski Telegraf.
Ove optužbe dolaze u kontekstu brzog širenja kineskog nuklearnog arsenala, koji se, prema procenama Pentagona, povećava sa sadašnjih 600 bojevih glava na 1.500 do 2035. godine. Stručnjaci poput Renija Babijarca, koji je specijalizovan za kineski nuklearni program, ističu da ovo širenje služi geopolitičkim ciljevima, kao što su odvraćanje od intervencije u Tajvanskom moreuzu i jačanje pregovaračke pozicije.
Rat u Ukrajini je samo pojačao važnost nuklearnog odvraćanja za Peking. S druge strane, administracija predsednika Donalda Trampa koristi ove navode da opravda obnavljanje američkih nuklearnih testova, prvi put od 1992. godine, i insistira na trilateralnom sporazumu o naoružanju koji uključuje Kinu, Rusiju i SAD. Tramp je javno izjavio da SAD moraju da vrše testiranja ravnopravno sa Kinom i Rusijom, što je dovelo do tenzija.
Dodatne lokacije u Kini, poput onih u provinciji Sečuan, takođe pokazuju povećanje građevinskih radova, uključujući bunkere i postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja, što dodatno zabrinjava Zapad.
Analitičari upozoravaju da bi ova dinamika mogla dovesti do nove trke u naoružanju, posebno imajući u vidu neprijateljske odnose između SAD, Kine, Rusije, Severne Koreje i Irana, ostavljajući Evropu izloženom rizicima.