Sam Tramp je ove sedmice izjavio da vjeruje kako je Vladimir Putin spreman za mir i označio Zelenskog kao prepreku, iako se vojni stav Rusije nije promijenio.
Ukrajinska delegacija danas stiže u Majami sa teškim zadatkom i velikim očekivanjima – da smanji jaz između predsjednika Volodimira Zelenskog i Donalda Trampa pred sastanak svjetskih lidera u Davosu naredne sedmice.
Trojica najviših ukrajinskih pregovarača – Rustem Umerov, Kiril Budanov i David Arahamija – trebalo bi da započnu intenzivne razgovore sa Trampovim najbližim saradnicima, među kojima su specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner. Diplomate ovaj susret vide kao posljednju ozbiljnu diplomatsku priliku prije nego što pritisak na Ukrajinu dodatno poraste na svjetskoj sceni.
Dva ključna sporazuma na stolu
U fokusu pregovora su dva međusobno povezana dokumenta koja Ukrajina insistira da budu potpisana zajedno:
- Obavezujuće bezbjednosne garancije koje bi trebalo da odvrate buduću rusku agresiju.
- Ambiciozni okvir za obnovu i prosperitet vrijedan 800 milijardi dolara, koji bi kombinovao zajmove, grantove i privatne investicije.
- Zelenski je poručio da je Ukrajina spremna i da smatra da su tekstovi završeni, ali ton iz Vašingtona je primjetno hladniji.
Trka sa vremenom i Trampov pritisak
Iako američki zvaničnici javno ostaju uzdržani, Trampov tim privatno pokazuje nestrpljenje. Sam Tramp je ove sedmice izjavio da vjeruje kako je Vladimir Putin spreman za mir i označio Zelenskog kao prepreku, iako se vojni stav Rusije nije promijenio.
Jedan zapadni zvaničnik opisao je situaciju kao politiku pritiska: Tramp želi rezultat prije Davosa i vrši pritisak na Kijev da popusti, čak i ako se Rusija nije pomjerila ni za pedalj. Ukrajinska pozicija je jasna: bez bezbjednosti nema dogovora.
Zabrinutost zbog izostanka Marka Rubija
Posebnu zabrinutost u Kijevu izaziva činjenica da američki državni sekretar Marko Rubio neće učestvovati u razgovorima, iako je ranije najavljivano da će on, ministar odbrane Pit Hegset, Kušner i Vitkof voditi pregovore. To, kako ocjenjuju posmatrači, sugeriše da se ključne odluke drže veoma blizu Trampa, što dodatno uznemirava saveznike i Ukrajinu.
Najbolji i najgori scenario
Bivši američki ambasador u Ukrajini Vilijam Tejlor ocijenio je da postoji više mirovnih predloga, ali da je najbolji scenario usklađivanje SAD, Ukrajine i Evrope, nakon čega bi Tramp pritisnuo Putina da prihvati prekid vatre. Najgori scenario je nastavak rata, jer Putin i dalje vjeruje da može da pobijedi.
Tejlor je odbacio bilo kakvo priznanje teritorija koje drži Rusija, naglašavajući da je okupacija oko 19 odsto ukrajinske teritorije nezakonita prema međunarodnom pravu. Upozorio je i na pritiske da Kijev pristane na teritorijalne ustupke, što Ukrajina smatra neprihvatljivim.
Šta slijedi
Za Ukrajinu vrijeme ističe. Ambasadorica Ukrajine u SAD Olga Stefanišina opisala je misiju kao „doterivanje“ dokumenata o bezbjednosti i obnovi. Ipak, pritisak da Kijev popusti u zamjenu za „šargarepu“ od 800 milijardi dolara raste.
Ako ukrajinski pregovarači ne uspiju da ubijede Trampov tim da primijeni „štap“ prema Putinu, samit u Davosu mogao bi da se završi ne istorijskim potpisom, već produbljenim razdorom.
Za Zelenskog, misija u Majamiju je test da li je Trampova Amerika spremna da garantuje dugoročnu bezbjednost Ukrajine ili će Kijev biti gurnut ka ustupcima radi brzog dogovora.
Kako je jedan evropski diplomata rekao: „Svi žele dogovor, pitanje je ko će ga platiti.“