Dansko ostrvo Bornholm pojačava vojnu prisutnost zbog potencijalne ruske invazije, dok istovremeno mora da balansira između saveznika i američkog predsjednika Donalda Trampa, koji otvoreno pokazuje interes za Grenland.
Dansko turističko ostrvo Bornholm, koje se nalazi u Baltičkom moru, priprema se za slučaj napada. Više vojnika je stiglo na ostrvo poslednjih mjeseci, novi hangari se grade u vojnoj bazi, a prošle nedelje je raspoređeno 11 novih oklopnih vozila namijenjenih odvraćanju bilo kakvog pokušaja invazije.
Dok Danska jača odbranu svoje najistočnije tačke zbog prijetnje iz 300 kilometara udaljene Rusije, istovremeno se suočava sa pritiskom sa druge strane - od svog najbližeg saveznika, Sjedinjenih Država, čiji predsednik Donald Tramp namjerava da zautme Grenland "na lakši ili teži način", piše El Pais.
"Stalno se bolje pripremamo i već smo dostigli određeni nivo. Borićemo se sa onim što imamo, ali treba da ubrzamo i ojačamo naše snage, i to je ono što radimo", rekao je general Peter Bojsen, načelnik danske vojske.
Zbog ove dvostruke prijetnje, Danska i njena dva ostrva - sićušni Bornholm i Grenland, najveće na svijetu - našli su se između Rusije i SAD. "Prvi put za 80 godina, ugroženi smo s obije strane. Nalazimo se u svijetu na ivici kolapsa", kaže Jonas Parelo-Plesner, izvršni direktor Fondacije Saveza demokratija.
Pojačanja na najistočnijoj tački
Na Bornholmu, koji je udaljen 25 minuta vožnje od Kopenhagena, osjeća se napetost. U glavnom gradu, Renu, koji je postao centar remilitarizacije, stanovnici kažu: "Nadam se da Tramp neće baciti oko na ovo ostrvo."
Gradonačelnik Frederik Trolstrup zauzima ozbiljniji ton: "Sjedinjene Države su nekada bile korisna sila u svijetu. Sada žele dio ovog kraljevstva. To je tužno." U kasarni Almegaards Kaserne, gdje je baziran Bornholmski puk, 9. januara su predstavljena novopristigla finska borbena vozila pešadije Patria 6x6, namijenjena zaštiti ostrva od potencijalne ruske prijetnje.
"Stacionarni nosač aviona"
"Potrebni su nam vojnici na ostrvu Bornholm. To je najbliža tačka kraljevstva neprijatelju", rekao je pukovnik Lars Nigard, komandant puka. General Bojsen je dodao da je ostrvo strateški važno. "Ovo je kao nosač aviona, ali nepokretan. Nalazimo se usred Baltičkog mora. To je osetljivo područje. Zato je važno da pokažemo svakom potencijalnom neprijatelju da smo spremni da branimo Bornholm", rekao je.
Bornholm je oduvijek bio osjetljivo područje. Nakon poraza nacističke Njemačke, ostrvo je bilo pod sovjetskom kontrolom 10 mjeseci, od 1945. do 1946. godine, period poznat kao "ruska Danska". Nakon Hladnog rata, dansko vojno prisustvo je smanjeno, ali je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine ponovo donijela tenzije na Baltičko more.
Tome su doprinijeli i događaji poput eksplozije gasovoda Sjeverni tok u septembru te godine, nedaleko od ostrva, blizina ruske enklave Kalinjingrad i aktivnosti takozvane fantomske flote u tim vodama.
Od Avganistana do odbrane suvereniteta
Dok se nova oklopna vozila testiraju na Bornholmu, general Bojsen naglašava da trenutno "nema direktnih prijetnji", ali da je spremnost ključna za izbjegavanje rata. Na pitanje o Grenlandu, on odgovara uzdržano: "To je političko pitanje, pa ću se suzdržati od rasprave o njemu."
Međutim, na pomen kraljevskog dekreta iz 1952. godine, koji obavezuje vojnike da brane teritoriju, čak i od saveznika, potvrđuje: "Ako ste vojnik, bilo gdje, i napadne vas strana država, imate pravo da branite sebe i svoju zemlju."
Ovaj fokus na odbrani nacionalnog suvereniteta predstavlja promjenu za Dansku, koja je decenijama učestvovala u dalekim ratovima, poput onih u Avganistanu i Iraku, kao lojalni saveznik SAD.
"Vrlo malo smo razmišljali o teritorijalnoj odbrani. Sada, odjednom, sa Ukrajinom, nismo na prvoj liniji fronta, već na drugoj, tačno na Bornholmu. A sa druge strane, na zapadu smo navikli da imamo svog prijatelja, partnera i saveznika", objašnjava Parelo-Plesner.