Tajland i Kambodža ponovo su u sukobu. Samo mjesec dana ranije Donald Tramp, koga je Kambodža nominovala za Nobelovu nagradu za mir, pozvao je lidere obje zemlje i apelovao da se pridržavaju primirja.
Između Tajlanda i Kambodže danas je ponovo buknuo sukob. Vazdušni napadi izvedeni su na više mjesta duž njihove sporne granice, pri čemu obje strane optužuju jedna drugu. Tajland izvodi vazdušne udare na, kako navodi, kambodžanske vojne položaje. Najnoviji sukobi biće veliki test za primirje koje je u julu posredovao američki predsjednik Donald Tramp.
Kakva je trenutna situacija?
Sukobi su izbili prije zore u ponedeljak, na pet graničnih lokacija, prema navodima tajlandske vojske. Ministarstvo odbrane Kambodže je saopštilo da su njihove snage bile napadnute, ali da nisu uzvratile i da poštuju primirje uprkos "brojnim provokativnim akcijama" Tajlanda. Tajlandska vojska je takođe saopštila da su njihovi vojnici napadnuti i optužila Kambodžu za ispaljivanje raketa BM-21 montiranih na kamionima ka civilnim područjima. Navodi se i da su kambodžanske snage koristile bacače granata, artiljeriju i dronove za bacanje eksploziva na tajlandske baze, piše Reuters.
Tajlandsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su njihovi borbeni avioni u ranim jutarnjim časovima izveli vazdušne udare na vojne instalacije, na osnovu procjena da je Kambodža mobilisala teško naoružanje i premještala borbene jedinice. Vazdušni udari, naveli su, imali su za cilj odvraćanje i sprečavanje eskalacije, kao i smanjivanje vojnih kapaciteta Kambodže.
Tajland je saopštio da se 380.000 ljudi premješta u skloništa, dok su kambodžanske vlasti navele da je 1.157 porodica evakuisano iz provincije Odar Minčeji. Premijer Malezije Anvar Ibrahim, koji je pomogao u posredovanju pri prvobitnom primirju, pozvao je na uzdržanost kako primirje ne bi propalo.
Šta je dovedo do borbi?
Najnoviji sukobi najteži su još od petodnevne razmjene raketa i teške artiljerije u julu, koja je bila najgora u njihovoj novijoj istoriji. Tada je najmanje 48 ljudi poginulo, a 300.000 raseljeno, prije nego što je Tramp intervenisao da obezbijedi primirje.
Nije jasno šta je izazvalo najnoviji talas nasilja, ali tenzije traju otkako je tajlandski vojnik ranjen u eksploziji mine 10. novembra. Nakon toga je Tajland suspendovao mjere deeskalacije dogovorene nekoliko nedelja ranije u Maleziji, uz Trampovo prisustvo. Tajland tvrdi da je minu postavila Kambodža, među drugim minama za koje kaže da su novopostavljene, te da se mjere deeskalacije neće nastaviti dok se Kambodža ne izvini. Kambodža je te tvrdnje više puta odbacila.
Tramp, koga je Kambodža nominovala za Nobelovu nagradu za mir, prošlog mjeseca je pozivao lidere obje zemlje i apelovao da se pridržavaju primirja.
Vojno poređenje Tajlanda i Kambodže
Tajland ima veliku i dobro finansiranu vojsku, koja višestruko nadmašuje kambodžansku - ima tri puta više aktivnog vojnog osoblja i četiri puta veći budžet za odbranu u 2024. godini.
Kambodžanska vojska ima 75.000 vojnika, više od 200 tenkova i oko 480 artiljerijskih oruđa. Tajland ima 245.000 vojnog osoblja, oko 400 tenkova, više od 1.200 oklopnih transportera i 2.600 artiljerijskih sistema. Tajlandsko vazduhoplovstvo poseduje skoro 40 borbenih aviona i desetine helikoptera, dok Kambodža ima 16 višenamenskih helikoptera, ali nijedan borbeni avion, prenosi Reuters.
Od kada traje spor?
Tajland i Kambodža se više od jednog vijeka spore oko suvereniteta na raznim, neoznačenim tačkama duž svoje kopnene granice duge 817 km, koja je prvi put mapirana 1907. godine od strane Francuske, kada je Kambodža bila njena kolonija.
Ta mapa, koju je Tajland kasnije osporio, zasnivala se na sporazumu da granica treba da bude određena duž prirodne razvodnice. Godine 2000. dvije zemlje su se dogovorile da osnuju komisiju za mirno rešavanje preklapajućih teritorijalnih zahtjeva, ali je ostvaren mali napredak.
Sporovi oko vlasništva nad istorijskim lokalitetima često podižu nacionalne tenzije, naročito 2003. kada su demonstranti zapalili tajlandsku ambasadu i tajlandske firme u Pnom Penu zbog navodne izjave jedne tajlandske glumice koja je dovodila u pitanje jurisdikciju nad kambodžanskim hramom Angkor Vat, pod zaštitom UNESCO-a.
Hinduistički hram iz 11. vijeka Preah Vihear (na tajlandskom Khao Phra Viharn) centralna je tačka spora, jer obje države tvrde istorijsko pravo na njega. Međunarodni sud pravde je 1962. dodelio hram Kambodži, ali je Tajland nastavio da polaže pravo na okolnu zemlju. Tenziije su porasle 2008. kada je Kambodža pokušala da uvrsti Preah Vihear na UNESCO listu svjetske baštine, što je dovelo do sukoba i najmanje desetak poginulih, uključujući i tokom nedeljne razmjene artiljerijske vatre 2011.
Šta stoji iza napetosti 2025. godine?
Nacionalistička osjećanja u Tajlandu su porasla 2024. godine, kada su konzervativci kritikovali plan vlade da pregovara s Kambodžom o zajedničkom istraživanju offshore energetskih resursa, upozoravajući da bi to moglo dovesti do gubitka tajlandske ostrvske teritorije.
U maju je kambodžanski vojnik poginuo u kratkom sukobu s tajlandskim snagama, nakon čega su obje zemlje pojačale vojno prisustvo na granici. Otprilike u isto vrijeme, Kambodža je Međunarodnom sudu pravde uputila sporove u vezi sa hramovima na četiri lokacije.
Granične tenzije dovele su do pada tajlandske premijerke Paetongtarn Šinavatre, koju je sud razriješio dužnosti u avgustu nakon što je njen pokušaj deeskalacije potpuno propao kada je u javnost procurio osjetljiv telefonski razgovor sa uticajnim bivšim kambodžanskim premijerom Hun Senom, što je izazvalo bijes javnosti.
(MONDO)