Švedska je pomogla Ukrajini da proizvede 400 dalekometnih dronova, dok Rusija beleži nestašicu goriva, posebno u okupiranom Krimu.
Ministar odbrane Ukrajine, Denis Šmihal, izjavio je 6. novembra da je Švedska pomogla Ukrajini da proizvede 400 dalekometnih dronova, koji se često koriste za napade na ciljeve poput rafinerija nafte duboko unutar Rusije.
"Ukrajina i Švedska jačaju saradnju u razvoju inovativnih odbrambenih tehnologija", naveo je Šmihal u objavi na Fejsbuku, gdje je najavio da je potpisao pismo o namjerama o partnerstvu u odbrambenim inovacijama sa švedskim ministrom odbrane Palom Jonsonom.
On je dodao da je Švedska pomogla Ukrajini da proizvede 400 dalekometnih dronova za napad po danskom modelu, koji pomaže finansiranje ukrajinske odbrambene proizvodnje.
Pored preko 9 milijardi dolara pomoći koju je Švedska već obezbijedila Ukrajini od kada je Rusija pokrenula punu invaziju 2022. godine, nordijska zemlja planira da obezbijedi još oko 8 milijardi dolara u 2026. i 2027. za vojnu podršku, prema riječima ministra.
Šmhalova izjava dolazi u trenutku kada Ukrajina nastoji da udara dublje na teritoriju Rusije kako bi omela njenu logistiku i oslabila ratnu mašineriju sa distance.
Još uvijek nije jasno koliko redovni ukrajinski napadi dronovima, izrađenim u domaćoj produkciji, na teritoriji Rusije ili u okupiranim oblastima, utiču na rusku vojsku.
Partnerstvo sa Švedskom predstavlja korak naprijed u pozivima Ukrajine zapadnim saveznicima da finansijski podrže domaću proizvodnju dalekometnog naoružanja, nakon što je primijetila zadršku Zapada da obezbedi rakete koje bi udarale u Rusiju.
Ruski zamjenik premijera, Aleksandar Novak, priznao je u septembru da zemlja ima "mali deficit" naftnih derivata, koji se, kako je rekao, nadoknađuje iz rezervi. Između 28. jula i 22. septembra, broj benzinskih stanica koje prodaju benzin u Rusiji smanjen je za 360, odnosno za 2,6%, prema ruskim prorežimskim medijima Komersant.
Nedostatak goriva je posebno izražen u okupiranom Krimu, gdje je oko polovine benzinskih stanica obustavilo prodaju zbog poremećenih snabdijevanja, izvijestio je Komersant 24. septembra.
Južni federalni okrug, koji Rusija navodno uključuje i okupirani Krim, bio je među najteže pogođenim, sa više od 220 stanica, oko 14%, koje su obustavile prodaju goriva.