Izjave Angele Merkel izazvale su veliku pažnju i u Rusiji - i dočekane su sa odobravanjem.
Iako se oglašava iz političke penzije, mnogi i dalje pažljivo slušaju Angelu Merkel. Posebno kada je riječ o pozadini ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. Merkel, koja je bila kancelarka do decembra 2021. godine, značajno je oblikovala evropsku politiku prema Rusiji, piše Dojče vele.
U intervjuu za mađarski medij "Partizan", Merkelova je govorila o periodu prije rata. O tome kako je koronavirus navodno oteža(va)o kontakt sa Vladimirom Putinom. I o tome kako je, kao tadašnja kancelarka, u junu 2021. godine inicirala razgovore između EU i Rusije kako bi se stabilizovalo krhko primirje između Ukrajine i Rusije.
"Da mi kao Evropska unija razgovaramo direktno sa Putinom. Neki to nisu podržali. To su prije svega bile baltičke države, ali je i Poljska bila protiv toga jer su se plašili da nećemo imati zajedničku politiku prema Rusiji. Tada sam napustila dužnost, a onda je počela Putinova agresija", rekla je Merkelova.
Oštre kritike iz Poljske i baltičkih zemalja
Izjave Angele Merkel o tim okolnostima izazvale su talas kritika u dotičnim zemljama. "To nije samo kontroverzno. To je skandalozno. Jer ona nas u osnovi optužuje da smo omogućili invaziju. Ona okreće stvari naglavačke i ne može da prizna sopstvene greške, koje su zapravo puno koštale", rekao je Andris Pabriks, ministar odbrane Letonije između 2019. i 2022. godine, za DV.
Mateuš Moravjecki, koji je bio premijer desničarske konzervativne poljske vlade 2021. godine, napisao je na X-u da je Angela Merkel, svojim "nepromišljenim intervjuom, dokazala da je među njemačkim političarima koji su nanijeli najviše štete Evropi u poslednjem vijeku".
Kritike na račun izjava bivše šefice nemačke vlade došle su i iz aktuelne poljske liberalne vlade. Tvrdnja da neko nije blagovremeno sjeo za pregovarački sto sa Rusijom je "apsurdna", jer je Rusija očigledno agresor, rekla je poljska ministarka finansija i regionalne politike Katažina Pelčinska-Nalenč. "Ove riječi su danas potpuno neprimjerene i idu na ruku ruskoj propagandi", dodala je.
Podrška iz Rusije
Izjave Angele Merkel izazvale su veliku pažnju i u Rusiji - i dočekane su sa odobravanjem. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je prokomentarisao: "Može se zamisliti da je gospođa Merkel zapravo u pravu u tom pogledu. EU je, nažalost, talac fanatične politike baltičkih država i Varšave u pitanjima spoljne politike". Ruska Duma je saopštila da Poljska i baltičke države čine sve što mogu kako bi "provocirale" sukobe.
Prokremljski politikolog Sergej Markov "proslavio“ je trenutak izjave Angele Merkel objavom na svom Telegram kanalu. "Merkel zna i razume da se u Evropi trend sukoba sa Rusijom pomerio ka želji za mirom sa Rusijom", tvrdio je Markov.
O čemu se radilo na samitu EU u junu 2021. godine?
Kontroverzni predlog o održavanju samita između EU i Rusije bio je tema razgovora na sastanku šefova država i vlada EU u junu 2021. godine. Inicijativa je potekla od Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona. U to vrijeme, samiti EU i Rusije nisu održani od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim i podržala separatiste na istoku Ukrajine.
Početkom 2021. godine situacija na istoku Ukrajine se pogoršala. Broj kršenja primirja u Donbasu ponovno se povećao. Sprovođenje Minskih sporazuma iz 2014. i 2015. godine za rešavanje sukoba već je dugo bilo u zastoju.
S druge strane, bili su obnovljeni kontakti između Zapada i Rusije. Tadašnji novi predsjednik SAD Džozef Bajden sastao se sa Vladimirom Putinom na samitu u Švajcarskoj sredinom juna 2021. Ubrzo nakon toga, Putin se, u gostujućem članku u njemačkom nedeljniku "Die Zeit", založio za "obnovu sveobuhvatnog partnerstva sa Evropom".
Merkelov i Makronov predlog da se održi samit EU sa Putinom dobio je podršku, između ostalih, Italije i Austrije. Međutim, kritikovale su ga Poljska, Litvanija, Letonija i Estonija. Holandija je takođe bila skeptična. Letonski premijer Krišjanis Karinjš je tada rekao da treba izbjeći utisak da se Putin "nagrađuje" samitom bez prethodnih rešenja za situaciju na istoku Ukrajine.
Sjeverni tok 2 je narušio povjerenje u Njemačkoj
Istovremeno se sprovodio njemačko-ruski projekat koji je bio trn u oku istočnoevropskim članicama EU i samoj Ukrajini: gasovod Sjeverni tok 2, koji je trebalo direktno da poveže Rusiju i Njemačku. Početkom juna 2021. godine, Vladimir Putin je potvrdio napredak u izgradnji gasovoda. Poljska i baltičke države insistirale su na "gašenju" projekta.
Sjeverni tok 2 je trajno narušio odnose, sjeća se Pabriks, tadašnji letonski ministar odbrane: "Upozoravali smo na ovu zavisnost od Rusije kao geostratešku grešku. Istovremeno, Merkelova je lično tvrdila da je Sjeverni tok 2 čisto ekonomsko pitanje i da nema nikakve veze sa politikom."
Ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine, razlike u mišljenjima unutar EU su u početku pale u drugi plan. Sjeverni tok je trajno oštećen eksplozijama u septembru 2022. Čini se da je i Angela Merkel to shvatila: "Danas više nećemo moći da razjasnimo šta bi se desilo da... vremena su se sada promijenila", rekla je u intervjuu za mađarski "Partizan", piše Dojče vele.