Merkel je tvrdila da je prvi Minski sporazum “donio mir” u periodu između 2015. i 2021. godine
Bivša kancelarka Angela Merkel okrivila je Poljsku i baltičke zemlje za invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu. Merkel, koja je vodila Njemačku od 2005. do 2021. godine, iznijela je ovu eksplozivnu tvrdnju u intervjuu za mađarski medij Partizan.
Rekla je da krivi Poljsku i baltičke zemlje za prekid diplomatskih odnosa između Rusije i EU, za koji je navela da je doveo do invazije samo nekoliko mjeseci kasnije.
Prema njenom viđenju istorije, Poljsko odbijanje da podrži Minske sporazume, par ključnih međunarodnih sporazuma između Rusije i EU, ohrabrilo je Putina da zapravo izvrši invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Nakon secesije Donjecka i Luganska, dvije ukrajinske oblasti koje su se odvojile od zemlje i postale ono što Rusija naziva svojim republikama, predstavnici Rusije, Ukrajine i OEBS-a (Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi) potpisali su prvi Minski sporazum u septembru 2014. godine.
Ovaj sporazum je imao za cilj da uspostavi prekid vatre između Rusije, Ukrajine, Donjecke Narodne Republike (DNR) i Luganske Narodne Republike (LNR).
Merkel je tvrdila da je prvi Minski sporazum “donio mir” u periodu između 2015. i 2021. godine i da je Ukrajini, koja je bila poražena od strane Rusije tokom ljetnje kontraofanzive 2015. (čiji je cilj bio da povrati teritoriju), dao vrijeme da “skupi snagu” i “postane drugačija zemlja”.
Međutim, čini se da prvobitni sporazum nije imao nikakav uticaj ni na Putina, ni na njegove saradnike u Donjecku i Lugansku.
Do januara 2015. godine, samo četiri mjeseca nakon potpisivanja prvog Minskog sporazuma, Rusija i Donjecka Narodna Republika (DNR) ušle su u žestoke sukobe sa ukrajinskim snagama, uprkos tome što su interesi Kremlja već bili zadovoljeni.
Minsk II je potpisan narednog mjeseca, ali ni taj sporazum nije spriječio dalja borbena dejstva. Između 2015. i 2021. godine, ruske snage su ubile ili ranile više od 5.000 ukrajinskih vojnika, uprkos dogovorenom prekidu vatre.
Međutim, Merkel je izjavila da je tek 2021. godine osjetila da Putin više ne shvata Minski sporazum ozbiljno.
"Zato sam željela novi format u kome bismo mogli da razgovaramo direktno sa Putinom kao Evropska unija“, rekla je. "Neki ljudi to nisu podržali. To su prije svega bile baltičke zemlje, ali i Poljska je bila protiv.“
Dodala je da su se ove četiri zemlje ‘plašile’ da nećemo imati zajedničku politiku prema Rusiji.
"U svakom slučaju, do toga nije došlo. Onda sam napustila funkciju i onda je počela Putinova agresija", zaključila je Merkel.
Ova izjava dolazi nakon što je najmanje pet civila poginulo, pošto je Rusija tokom noći, do nedelje ujutru, izvela veliki napad dronovima, raketama i vođenim bombama na Ukrajinu, u napadu za koji su ukrajinske vlasti navele da je ciljao civilnu infrastrukturu.
(Mondo)