Građani Moldavije danas glasaju na parlamentarnim izborima koji se vide kao ključna prekretnica između nastavka evropskog puta i mogućeg približavanja Rusiji, u atmosferi optužbi za manipulacije, pritiske i strano miješanje.
Moldavci danas izlaze na parlamentarne izbore i odlučuju da li će nastaviti putem ka Evropskoj uniji ili će se ponovo približiti Rusiji. U pitanju su veoma napeti izbori sa neizvjesnim ishodom, a obije strane međusobno se optužuju za manipulacije i pokušaje zastrašivanja.
Izbor između EU i Rusije
Proevropska predsjednica Maja Sandu, čija Stranka akcije i solidarnosti (PAS) vodi u anketama, ali je izgubila dio podrške koju je imala nakon ubjedljive pobjede 2021. godine, ranije ove nedelje oglasila je uzbunu.
Optužila je Moskvu da je potrošila "stotine miliona eura" kako bi kupila glasove, organizovala kampanje dezinformacija na internetu i podstakla nasilje.
Prema riječima Igora Botana, direktora moldavskog tink-tenka Adept, Moldavija "nikada nije bila svjedok ovakvog nivoa stranog mešanja u izbornu kampanju" od sticanja nezavisnosti 1991. godine.
I Evropska unija je u četvrtak optužila Rusiju za "duboko miješanje" u izbore. Moskva je te optužbe odbacila, tvrdeći da moldavske vlasti šire antirusku retoriku.
Premijer Dorin Rečan izjavio je da je moldavska policija od 1. avgusta sprovela više od 600 pretresa povezanih sa pokušajima izborne korupcije i destabilizacije, pri čemu je uhapšeno više desetina ljudi.
Bivši predsjednik Moldavije Igor Dodon (2016–2020), lider proruskog Domoljubnog bloka, glavne opozicione snage, izjavio je u petak da je vlada u "agoniji i panici". U video-poruci pozvao je građane da "masovno izađu na glasanje", istakavši u intervjuu za AFP da je uveren da će opozicija osvojiti većinu.
Dodon je dodao da će, ukoliko pobijedi, blok nastaviti pregovore sa EU, "ali će takođe obnoviti odnose sa Ruskom Federacijom". Kao prioritet naveo je rešavanje teške socioekonomske situacije u zemlji, koja je i dalje među najsiromašnijima u Evropi.
Zbog ekonomske krize, veliki broj Moldavaca je emigrirao, više od milion živi u inostranstvu, dok u zemlji živi oko 2,4 miliona ljudi. Glasovi iz dijaspore su izuzetno značajni, jer su doprinijeli pobedi Maje Sandu na predsjedničkim izborima.
Sandu je tokom svog mandata obezbijedila otvaranje zvaničnih pregovora o pristupanju EU i dobila značajnu finansijsku podršku sa Zapada za ovu bivšu sovjetsku republiku, u kojoj i dalje ima mnogo govornika ruskog jezika.
Na izborima učestvuje dvadesetak stranaka i nezavisnih kandidata, a popunjava se 101 poslaničko mjesto. Izborna komisija isključila je dve proruske stranke zbog finansijskih nepravilnosti, što je opozicija oštro kritikovala.
Analitičari su za AFP istakli da je ishod teško predvidiv. Igor Botan kaže da će "sve biti odlučeno u poslednjem trenutku", dok Valeriju Paša iz organizacije WatchDog ne isključuje mogućnost fragmentisanog parlamenta, što bi moglo dovesti do političke nestabilnosti.
Biračka mjesta su otvorena od 7 do 21 čas po lokalnom vremenu. Posebno će biti praćeni glasovi iz dijaspore, od kojih je oko 300.000 glasalo 2024. godine, kao i iz proruskog separatističkog regiona Pridnjestrovlje.
Na izborima 2021. godine, nacionalna izlaznost iznosila je 52,3 odsto. PAS je tada osvojio 52,8 odsto glasova, dok je Dodonov Blok socijalista i komunista (BESC) osvojio 27,2 odsto.