Radnici su završili probijanje Baznog tunela Brener, koji će povezivati sjevernu i južnu Evropu i postati najduža podzemna željeznička veza na svijetu.
Radnici su u četvrtak probili podzemni želejznički tunel između Austrije i Italije koji će povezivati sjevernu i južnu Evropu. Bazni tunel Brener, koji će po izgradnji biti najduža podzemna željeznička veza na svijetu, centralni je element evropskog plana za preusmjeravanje teretnog saobraćaja sa puteva na željeznicu kako bi se smanjilo zagađenje životne sredine i podstakla prekogranična trgovina.
"Danas zajedno činimo odlučujući korak ka izgradnji jednog od najvećih infrastrukturnih projekata na cijelom kontinentu. Ovo je istorijski dan... za Italiju, za Austriju i za cijelu Evropu", rekla je italijanska premijerka Đorđa Meloni na ceremoniji polaganja kamena temeljca tunela.
To će biti prvi željeznički tunel koji će direktno povezati Austriju i Italiju. Planirano je da bude otvoren 2032. godine, sa oko 16 godina zakašnjenja, a koštaće 8,5 milijardi eura, što je oko 2,5 milijarde više nego što je planirano u budžetu.
Tunel će biti dugačak 55 kilometara kada bude završen, odnosno 64 kilometra kada se poveže sa postojećom podzemnom vezom sa Inzbrukom.
Skratiće putovanje između Fortece u Italiji i Insbruka sa 80 minuta na manje od 25. Svake godine više od 2,5 miliona kamiona, 14 miliona vozila i 50 miliona tona robe pređe prevoj Brener.
Oko 70 procenata transalpskog teretnog saobraćaja prolazi kroz Brener drumom, a samo 30 procenata željeznicom. Ali, novu vezu bi mogla dovesti u pitanje Njemačka, koja nije završila ključne sjeverne pristupne rute do tunela Brener.