Etiopija je donijela revolucionarnu odluku, trajno zaustavlja uvoz automobila na benzin i dizel. To je prva takva odluka u svetu i iznenađujuća je, s obzirom na to da manje od polovine stanovništva ima pristup električnoj energiji.
Ova afrička zemlja prva je na kontinentu koja je napravila ovakav iskorak, sa jasnim ciljem da ubrza prelazak na električna vozila i smanji zavisnost od fosilnih goriva.
Trenutno, na ulicama Etiopije vozi oko 115.000 električnih automobila, što čini približno 7% ukupnog voznog parka koji broji 1,6 miliona vozila. Vlasti planiraju da u narednih deset godina taj broj poraste na pola miliona, čime bi Etiopija postala lider u Africi po broju električnih vozila i predvodnik u borbi protiv zagađenja.
Ova odluka ne samo da mijenja automobilsku industriju u zemlji, već šalje snažnu poruku ostatku kontinenta – energetska tranzicija više nije budućnost, već sadašnjost.
Prva uvela radikalni korak
U januaru je Ministarstvo saobraćaja i logistike preduzelo radikalan korak zabranivši sav uvoz automobila na benzin i dizel, što je primoralo etiopske vozače da pređu na električna vozila. To je prva takva odluka u svijetu i iznenađujuća je, s obzirom na to da manje od polovine stanovništva ima pristup električnoj energiji.
"Razlozi za ovako radikalnu regulativu bili su prije svega ekonomska strategija. Uredba je prvenstveno namijenjena da nam pomogne da racionalizujemo troškove za stranu valutu“, rekao je Jizengav Jitajih, viši klimatski stručnjak u ministarstvu.
Sa populacijom od 120 miliona ljudi, Etiopija se suočava s ozbiljnim nedostatkom strane valute i nastoji da smanji svoju zavisnost od uvoza benzina i dizela, koji je do 2023. prema podacima vlade iznosio više od 6 milijardi eura.
Ekonomski motiv
"Imamo ogroman potencijal u obnovljivoj energiji. Odluka o zabrani uvoza vozila na dizel i benzin dio je Etiopijine težnje da promoviše "zelene" politike i smanji zagađenje koje guši prijestonicu u vrijeme špica. Ali glavni motiv ipak ostaje ekonomski. Etiopija godišnje troši oko 4,5 milijardi dolara na uvoz goriva, ogroman iznos u zemlji gdje je strana valuta oskudna, a siromaštvo rašireno. To je jedan od naših najvećih rashoda", kaže Bareo Hasen, državni ministar za saobraćaj.
Suprotno tome, hidroenergija u Etiopiji je jeftina, i osim toga zelena. To je pomoglo da se pridobiju skeptični vozači u Adis Abebi, koji su vidjeli da su cijene goriva na pumpi više nego duplirane u poslednje tri godine.
Značajno manji troškovi
Firev Tilahun, taksista, procjenjuje da je ranije mjesečno trošio 20.000 etiopijskih bira (oko 105 funti) na gorivo, značajan dio njegovih prihoda. Sada mjesečno potroši manje od 3.000 bira na punjenje.
"Nemam namjeru da se vraćam nazad. Ponekad bude nestanka struje, ali se snađemo", dodaje.
Da bi podstakla širenje električnih vozila, Etiopija im je dala velike poreske olakšice. Još uvijek su izuzetno skupi — model BYD košta otprilike 2,2 miliona etiopijskih bira (oko 11.000 funti) u zemlji gdje ljekari prosečno zarađuju oko 60 funti mjesečno. Ali i vozila sa motorom sa sagorijevanjem su imala astronomske cijene, zbog uvoznih dadžbina od 200% koje su važile prije zabrane, što je krajnje poremetilo tržište polovnih automobila.
Etiopija takođe ohrabruje lokalnu proizvodnju, ali za sada u malom obimu. Jedan od glavnih pogona vodi kompanija Belayneh Kinde Group, industrijski konglomerat na zapadnoj periferiji Adis Abebe, gdje mehaničari sastavljaju 150 kineskih minibusa u velikom hangaru.
„Ne bi trebalo da se fokusiramo samo na uvoz. Htjeli smo da stvorimo lokalni proizvodni kapacitet da bi građani stekli vještine i da se otvore radna mesta", kaže Bareo.
Prelazak na električna vozila bio je nagli i neujednačen. Vozači se žale da su imali malo vremena da se pripreme. Etiopija ima tek nešto više od 100 stanica za punjenje u odnosu na cilj od preko 2.300, u poređenju sa 21.600 u Londonu. Gotovo sve su u Adis Abebi. To isključuje putovanja po selu, gdje su nestanci struje naročito česti. Takođe, posedovanje ovih vozila van prestonice je izuzetno nepraktično.
(MONDO)