U sjenci pjesama penzionera u parkovima, Kina je tiho ali agresivno izgradila najveću mornaricu na svijetu. Sa više od 60% svetskih porudžbina brodova i flotom koja nadmašuje čak i američku, Peking sve brže pomjera granice globalne pomorske moći.
Kina je u poslednje dvije decenije izgradila najveću mornaricu na svijetu i pretvorila svoja brodogradilišta u globalne gigante. Danas više od 60 procenata svjetskih porudžbina brodova odlazi kineskim brodogradilištima, a ratna flota Pekinga broji više plovila nego američka.
Stručnjaci upozoravaju da bi ova nevjerovatna brzina proizvodnje mogla da promijeni strateški balans snaga na morima i ugrozi dugogodišnju dominaciju SAD.
Dok penzioneri u parku Suojuvan u Dalijanu pjevaju stihove o moći Komunističke partije, iza njihovih leđa niču siluete najvećih brodogradilišta na svijetu. Upravo tamo, na sjeveroistoku Kine, rađa se pomorska sila koja sve više zabrinjava Zapad, piše BBC.
Tokom protekle dvije decenije, Kina je uložila ogromna sredstva u brodogradnju, što je rezultiralo time da više od 60 procenata globalnih porudžbina sada ide kineskim brodogradilištima. Stručnjaci kažu da je kineski kapacitet brodogradnje 200 puta veći od američkog.
Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije, Kina trenutno ima 234 ratna broda, što je više od američke mornarice, koja ih ima 219. Iako SAD i dalje imaju tehnološku prednost i veće nosače aviona, jaz između dvije sile se brzo smanjuje.
"Obim kineske brodogradnje je zapanjujući. Brzina kojom proizvode ratne brodove mogla bi napraviti stratešku razliku", kaže Aleksandar Palmer iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Kina ubrzano modernizuje svoju mornaricu, gradi nove baze na Hajnanu i razvija podmornice sposobne da nose nuklearne projektile. Takođe najavljuje uvođenje novih bespilotnih podvodnih sistema koji bi mogli da prate neprijateljske podmornice i podvodne kablove.
Predsjednik Si Đinping naglašava da je jaka mornarica neophodna za zaštitu nacionalne bezbjednosti i često podsjeća na "ponižavajuće periode stranih invazija" između 19. i 20. vijeka. Politika takozvane "vojno-civilne fuzije" omogućava Kini da koristi iste kapacitete i za trgovačke i za vojne brodove, dodatno ubrzavajući proces.
Iako Kina i dalje ima ograničenja - samo dva nosača aviona i manje podmornica nego SAD - stručnjaci upozoravaju da brzinu njenog napretka ne treba potcjenjivati. Pentagon se plaši da bi u slučaju dugotrajnog sukoba upravo kineska mogućnost brze izgradnje novih plovila mogla biti presudna.
Pitanje koje sada najviše brine Vašington je koliko daleko od sopstvenih obala Kina može i hoće da djeluje. Njene ratne vježbe oko Japana i Australije pokazuju da Peking sve smjelije izlazi na otvorena mora.
SAD su već pokrenule inicijative za oživljavanje domaće brodogradnje, a predsjednik Donald Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom želi da povrati američku pomorsku nadmoć. Međutim, analitičari upozoravaju da će to biti "veoma težak zadatak" s obzirom na prednost koju je Kina već postigla.