Trampova mirovna inicijativa sa Putinom doživjela fijasko, umjesto mira, Ukrajina je brutalno napadnuta.
Diplomatska inicijativa Donalda Trampa za okončanje rata u Ukrajini, koju vodi njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, zapela je u konfuziji i kontradiktornim informacijama nakon sastanka sa Vladimirom Putinom. Iako je prvobitno najavljen "veliki napredak" i moguća razmjena teritorija, cio proces je ubrzo izazvao zabunu među evropskim saveznicima, piše Rojters.
Nakon sastanka sa ruskim predsjednikom u Moskvi 6. avgusta, Vitkof je Trampu prenio vest da je Putin spreman na značajne teritorijalne ustupke. Tramp se odmah oduševljeno pohvalio na društvenim mrežama "ogromnim napretkom" i pristao na istorijski samit sa Putinom, poručivši pritom da je "razmjena teritorija" opcija za mir u Ukrajini nakon tri i po godine rata.
Vitkof iznenadio evropske lidere
Međutim, diplomatska inicijativa brzo je upala u probleme. U telefonskom razgovoru sa evropskim liderima 7. avgusta, Vitkof je naveo da je Putin spreman da se povuče iz Zaporožja i Hersona u zamjenu za to da Ukrajina prepusti Donjeck i Lugansk. Taj predlog je iznenadio učesnike jer se kosio sa njihovim procjenama Putinovih stavova.
Već sledećeg dana Vitkof je promijenio priču. Tokom razgovora koji je organizovao američki državni sekretar Marko Rubio, izaslanik je rekao da Putin zapravo ne nudi povlačenje sa ta dva teritorija.
Putin zapravo ponudio minimalne ustupke
Umjesto toga, američki zvaničnici sugerisali su da je Putin poručio kako je spreman na manje ustupke, poput odustajanja od zahtjeva da Zapad formalno prizna Zaporožje i Herson kao dio Rusije. Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi šta je tačno rečeno na sastanku u Moskvi. Jedan od izvora upoznat sa dinamikom administracije tvrdi da je Vitkof, građevinski magnat bez diplomatskog iskustva, prekršio protokol jer na sastanak nije poveo zapisničara iz Stejt departmenta, zbog čega ne postoji zvaničan zapis Putinovih predloga.
Razgovori sa više od deset američkih i evropskih zvaničnika otkrivaju sliku američkog predsjednika koji se u spoljnoj politici oslanja na povjerljive saradnike i instinkt, umjesto na tradicionalne diplomatske kanale.
Njegove pristalice tvrde da je takav pristup donio uspjehe nezamislive pod njegovim prethodnikom, poput otvaranja odnosa sa novom sirijskom vladom i uspostavljanja direktne linije sa Putinom.
S druge strane, kritičari upozoravaju da njegov improvizovani stil stvara zbrku unutar administracije i među saveznicima. Uprkos samitu na Aljasci 15. avgusta, na kojem su razmijenjene tople riječi, ali nije postignut mirovni sporazum, rat u Ukrajini nije bliži kraju.
"Rusija nije ni najmanje promijenila svoj stav"
"Mi smo tačno tamo gdje smo bili prije nego što je Tramp preuzeo dužnost", rekao je Kurt Volker, bivši specijalni predstavnik SAD za Ukrajinu, pa dodao:
"Rusija nije ni najmanje promijenila svoj stav. Rat bijesni... Nemamo jasnu strategiju kako da natjeramo Putina da zaustavi rat."
Bijela kuća je branila Trampovu spoljnu politiku.
"Slaba administracija Džoa Bajdena nije razumjela spoljnu politiku i njegov 'tradicionalni proces' omogućio je Rusiji da napadne Ukrajinu", izjavila je portparolka Ana Keli.
"Nasuprot tome, svetski lideri su potvrdili da je predsjednik Tramp postigao veći napredak ka miru za dvije nedelje nego Džo Bajden za tri i po godine", dodala je.
Masakr u Kijevu
Međutim, činjenica je da mira u Ukrajini nema ni na vidiku, što potvrđuje i brutalan ruski udar na Kijev, u kojem je ubijena 21 osoba, među njima četvoro djece. Najmlađe dijete imalo je samo dvije godine, a povrijeđene su 52 osobe. Bio je to jedan od najtežih napada na ukrajinsku prestonicu od propasti Trampove mirovne inicijative.
Pogledajte kako izgleda Kijev nakon napada Rusije:
U napadu su korišćeni dronovi i rakete - više od 598 bespilotnih letjelica i 31 projektil - od kojih je većinu presrela ukrajinska protivvazdušna odbrana, ali deo je pogodio ciljeve. Uništeni su stambeni objekti, dječji vrtić, tržni centar, a oštećene su i kancelarije EU, Britanskog savjeta i Radija Slobodna Evropa. Ukrajinski predsjednik Zelenski poručio je da napad pokazuje kako Rusija odbacuje diplomatiju i pozvao na oštrije sankcije.
Tramp se oslanja na Vitkofa, dok sprovodi čistku pravih eksperata za Rusiju
Trampovo oslanjanje na savetnike poput Vitkofa prati i čistka stručnjaka za Rusiju i Ukrajinu u Pentagonu i Stejt departmentu.
Neki američki i evropski zvaničnici strahuju da Rusi iskorišćavaju Vitkofovo neiskustvo. Nakon sastanka Vitkof–Putin u Moskvi, evropski zvaničnici postali su uznemireni. Strahuje se da bi popustljivija američka politika mogla natjerati Ukrajinu na bolne ustupke.
Putin koristi Aljasku da kupi vrijeme do nove ofanzive
Njemački izvor otkrio je za Rojters da su ukrajinski zvaničnici 13. avgusta upozorili Berlin da njihove obavještajne službe sugerišu da Putin planira da iskoristi samit sa Trampom kako bi kupio vrijeme za moguću rusku ofanzivu u oktobru ili novembru.
Samit u Enkoridžu 15. avgusta nije donio očigledne pomake. Tramp je nakon sastanka izjavio da privremeni prekid vatre nije preduslov za trajni mir, što je stav koji zastupa Putin, ali ne i većina evropskih lidera.
Pogledajte kako je Tramp dočekao ruskog lidera:
Nakon samita, evropski saveznici i Tramp složili su se da formalno izrade nacrt budućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu.
Ipak, kraj rata čini se dalekim. Ruski zvaničnici jasno su poručili da neće prihvatiti nikakve garancije koje predviđaju strane snage u Ukrajini.
"Trampu zaista više neće ostati izbora"
Bivši izaslanik Volker ipak je izrazio optimizam, vjerujući da će Tramp na kraju izvršiti pritisak na Putina.
"Mislim da je Tramp oličenje onog Čerčilovog citata da 'uvijek možete računati na Amerikance da će učiniti pravu stvar nakon što iscrpe sve druge moguće alternative'", rekao je Volker.
"Trampu zaista neće ostati izbora", zaključio je.
(Index/MONDO)
https://mondo.rs/Info/Svet/a2109066/vladimir-putin-popustio-sa-ultimatom-o-prekidu-vatre-u-ukrajini.html