Da bi se izazvala nuklearna eksplozija, potrebna je izuzetno precizna sekvenca tehničkih postupaka i aktivacija posebno projektovanih sistema.
Izraelski udari na iranske nuklearne objekte nesumnjivo su opasni. Međutim, nuklearna katastrofa je malo vjerovatna. Ovi udari mogu predstavljati ozbiljan udarac iranskim nuklearnim kapacitetima i imaju potencijal da pokrenu veliki rat na Bliskom istoku. Ipak, za sada su rizici od nuklearne eksplozije ili ozbiljnog curenja radijacije veoma niski. Evo zašto:
Kontekst situacije
Izraelsko protivljenje iranskom nuklearnom programu nije novost - kao ni njegovi pokušaji da spriječi Teheran u razvoju nuklearnog oružja.
Neposredni povod za napad bila je rezolucija Upravnog odbora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koja je ocijenila da Iran ne poštuje obaveze iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. To je prva takva rezolucija u poslednje dvije decenije. Rezolucija je uslijedila nakon istrage IAEA, koja je utvrdila da je Iran sprovodio „tajne nuklearne aktivnosti“ na tri lokacije.
Važno je napomenuti da je izraelska eskalacija uslijedila neposredno prije zakazane šeste runde pregovora između Irana i SAD o nuklearnom sporazumu, koji su trebalo da se održe u Muskatu. Sada se očekuje da će ova eskalacija potpuno sabotirati pregovore koji imaju za cilj sprečavanje iranskog razvoja nuklearnog oružja u zamenu za ublažavanje sankcija.
Glavni izraelski cilj: Natanz
Primarna meta Izraela bila je nuklearna postrojenja Natanz, u provinciji Isfahan, centralni Iran. Natanz je glavni iranski centar za obogaćivanje uranijuma, gdje se proizvodi većina nuklearnog goriva.
Proces obogaćivanja podrazumijeva izdvajanje uranijuma-235 (pogodnog za pravljenje oružja) iz prirodnog uranijuma, koji se uglavnom sastoji od uranijuma-238. U Natanzu se čuva obogaćen i neobogaćen uranijum, kao i centrifuge koje sprovode proces obogaćivanja.
Još uvijek je rano znati tačno koliku štetu je Izrael nanio. Za razliku od objekta u Fordou, Natanz nije duboko ukopan, ali se prostorije u kojima se nalaze centrifuge navodno nalaze duboko pod zemljom, zaštićene debelim slojevima armiranog betona.
Nuklearna katastrofa je malo vjerovatna
Čak i ako je Izrael pogodio postrojenje, vjerovatnoća nuklearne katastrofe je niska. Samo gađanje nuklearnog materijala ili opreme konvencionalnim oružjem ne dovodi do nuklearne eksplozije ili masovnog curenja radijacije. Ono što se ipak ne može u potpunosti isključiti jeste lokalizovano širenje radioaktivnih materija unutar same baze.
"Sve zavisi od konfiguracije nuklearnog materijala u skladištu. Ako su eksplozivi i nuklearni materijal fizički odvojeni, ne postoji velika opasnost od eksplozije ili curenja, čak i u slučaju direktnog pogotka. U najgorem slučaju doći će do raspršivanja radioaktivnog materijala, ali to bi ostalo lokalizovano unutar baze", izjavio je Anil Kakodkar, bivši šef Indijskog odjeljenja za atomsku energiju, za The Indian Express. Čak i ako bi Izrael pogodio već sastavljeno nuklearno oružje, najvjerovatniji ishod bio bi curenje radijacije, a ne nuklearna eksplozija.
Zašto je eksplozija gotovo nemoguća
Da bi se izazvala nuklearna eksplozija, potrebna je izuzetno precizna sekvenca tehničkih postupaka i aktivacija posebno projektovanih sistema. Osim toga, sva nuklearna oružja posjeduju sigurnosne mehanizme koji sprečavaju slučajnu detonaciju.
U tom kontekstu, izraelski udari na iranska nuklearna postrojenja vjerovatno neće izazvati nuklearnu eksploziju niti veliko curenje radijacije. Međutim, mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik za zaposlene u postrojenju i lokalno stanovništvo.
Slične zabrinutosti pojavile su se i tokom rata u Ukrajini, naročito oko nuklearne elektrane Zaporožje, koja se našla na liniji fronta. Iako je pretrpela oštećenja, i tada je rizik od katastrofalne nesreće ocenjen kao nizak.
(Oružjeonline/Mondo)