Gotland je jedna od najpovoljnijih strateških lokacija u sjevernoj Evropi.
U cik zore, dvanaest američkih marinaca zauzima položaj u polju na uspavanom švedskom ostrvu, oko 320 kilometara od ruskog grada Kalinjingrada, i ispaljuju rakete. Lažne rakete su pale u Baltičko more, ali je Rusiji poslata poruka. Čak i u trenutku kada američki lider Donald Tramp gura NATO u neviđenu krizu, dovodeći u pitanje efikasnost Alijanse, američka vojska udvostručuje svoje snage u Severnoj Evropi, piše Volstrit žurnal u izvještaju iz Sjeverne Evrope.
Trampova administracija želi da Sjevernoatlantski pakt postane "ubojitiji". Poligon za testiranje je sjeverna Evropa, gdje se NATO suočava sa Rusijom sa dvije strane. Neki evropski zvaničnici brinu da posvećenost Amerike transatlantskom savezu slabi, s obzirom na Trampove kritike i njegovu izraženu želju da smanji vojno učešće u inostranstvu, ali američki vojni komandanti insistiraju da to nije slučaj.
Američki angažman u NATO-u
"Iz perspektive američke vojske, radim po istim naređenjima", rekao je za VSŽ brigadni general Endru Saslav, zamjenik načelnika štaba za američke vojne operacije u Evropi i Africi. Ističe da mu se po glavi mota budućnost američkog angažmana, ali dodaje da je predugo u ovom poslu da bi obraćao pažnju na politička previranja i poruke koje nisu naređenja.
Daleki sever i Baltik su sada u fokusu američkih ratnih planova, jer će pristup pomorskim rutama, teritoriji i energetskim rezervama biti ključan za Zapad u novoj eri geopolitičkog sukoba. Region je fokusiran na Rusiju i podstiče evropske napore da se ponovo naoružaju i povećaju odbrambeni budžeti, uključujući podršku ukrajinskim oružanim snagama.
Vojne vežbe na Gotlandu
Tokom tronedeljne vježbe na švedskom ostrvu Gotland, američke i britanske snage su se pridružile nordijskim i baltičkim trupama kako bi uvježbavale potencijalne ratne scenarije, uključujući vježbe bojevog gađanja i skokove padobranom iznad Arktičkog kruga u Norveškoj. Cilj je bio dvostrukog karaktera: odvraćanje ruske agresije i čvršća integracija saveznika u strateškom uglu Evrope, uključujući nove članice NATO-a Finsku i Švedsku.
"Sada kada su Finska i Švedska postale članice NATO-a, imamo kontinuirani deo teritorije NATO-a severno od Arktičkog kruga", rekao je Kristijan Atland, viši naučni saradnik u Norveškom istraživačkom centru za odbranu, koji savetuje norveške oružane snage.
On je istakao da je "nordijsko proširenje NATO-a takođe olakšalo NATO-u prebacivanje pojačanja u baltičke države u slučaju vojne krize ili sukoba u tom regionu". Od početka ruske invazije na Ukrajinu, nordijske zemlje su povećale vojnu potrošnju.
Blizina Baltika i Rusije
Finska dijeli granicu sa Rusijom dugu 1.287 kilometara. Norveška granica sa Rusijom nalazi se u blizini Kolskog poluostrva, gdje se nalazi najmoćnija flota ruske mornarice, Sjeverna flota. Estonija, Letonija i Litvanija, koje su dugo upozoravale na militarističke ambicije Rusije, pružaju sofisticirane obavještajne podatke o svom susedu.
Međutim, zvaničnici u Švedskoj naglašavaju da produbljivanje odnosa između regiona i Vašingtona ne bi trebalo da odvrati pažnju od kohezije NATO-a. "Ne radi se o stvaranju kluba unutar kluba, već o jačanju NATO-a. Paralelno, možete sprovoditi neku bilateralnu ili multilateralnu saradnju ili operacije. To je samo jačanje kolektivne odbrane", kaže Karl-Johan Edstrem, švedski načelnik Generalštaba.
Gotland je jedna od najpovoljnijih strateških lokacija u sjevernoj Evropi, što omogućava raspoređivanje senzora i sistema dugog dometa za dominaciju u vazdušnim i pomorskim operacijama u baltičkom regionu. Bivši šef švedske odbrane Mikael Biden rekao je prošle godine da ruski predsjednik Vladimir Putin "oba oka" drži na Gotlandu.
Strateška lokacija
"Pošto su ruske pomorske strateške lokacije u Baltičkom moru veoma slabe, u slučaju sukoba, Rusija će odmah pokušati da okupira ključna lučka područja na Baltiku, u Finskoj i Poljskoj. Ključna vojno-strateška lokacija Gotland će najvjerovatnije biti poprište neprijateljskih dejstava u početnoj fazi sukoba", rekao je Stefan Lundkvist, švedski predsjednik Centra Ted Stivens za studije arktičke bezbjednosti na Aljasci.
Nakon što je godinama Gotland bio demilitarizovan, sada je centar švedskog ponovnog naoružavanja. U ratnim uslovima, ostrvo može poslužiti kao čvorište za logistiku i kontrolu komunikacija NATO-a na moru i pomoći u izgradnji ofanzivnih kapaciteta za duboke udare na neprijateljskom tlu.
Ostrvo za 4.500 vojnika
Procjenjuje se da vojne snage na ostrvu u slučaju rata mogu brojati 4.500 vojnika, sa stotinama regruta koji stižu svake godine. Kao deo priprema za simulaciju odbrane Gotlanda, britanski padobranski vod je prošle nedelje izvršio izviđanje.
Nekoliko dana kasnije, 110 britanskih padobranaca se spustilo sa visine od 300 metara iz dva transportna aviona A400M na otvoreno polje. Nakon toga, noću su se probijali kroz šumu kako bi obezbijedili zonu za slijetanje aviona.
U međuvremenu, oko ponoći, jedinica američkih marinaca stigla je u blizini sa mobilnim raketnim sistemom koji se može brzo rasporediti u slučaju rata. Nekoliko sati ranije, marinci su bili u Norveškoj. Nakon ispaljivanja lažne municije, betonskih stubova, marinci su sistem transportovali u Finsku radi slične demonstracije.
Moćni raketni sistemi
Raketni sistem M142 ili Himars promijenio je tok rata u Ukrajini kada su ga SAD isporučile sredinom 2022. godine. Riječ je o raketama sa vođenim višecjevnim raketnim bacačem (GMLRS), dometa oko 72 kilometra, i taktičkom raketnom sistemu većeg dometa (ATACMS), do 300 kilometara.
Ukrajina je koristila sistem za napad na rusku logistiku, tenkove, mostove, pješadijske grupe i skladišta municije. Plan Trampove administracije da obustavi isporuke oružja Ukrajini mogao bi da poništi postignute dobitke.
Saradnja u okviru NATO-a
Jedan od glavnih zadataka sa kojima se suočavaju članice NATO-a jeste da obezbijede da njihovi vojni sistemi funkcionišu nesmetano zajedno. Lansiranje rakete koju su predvodile SAD na Gotlandu značilo je složenu, multinacionalnu komunikaciju koja je uključivala senzore, sisteme komandovanja i kontrole i aerodrome u nekoliko zemalja.
U Litvaniji su snage NATO-a simulirale evakuaciju i liječenje povrijeđenih koristeći tri vrste medicinskih i evakuacionih sistema, od kojih svaki pripada drugoj zemlji. Napredna tehnologija, u kojoj privatne kompanije, a ne vlade, brzim tempom stvaraju tehnološke izume, zakomplikovala je takvu koordinaciju. "Izazov u ovom trenutku je kako održati savez u kontekstu brzih promjena", zaključio je Saslav.