Kineski vojni avioni ulaze u zonu identifikacije protivvazdušne odbrane Tajvana više od 245 puta mjesečno.
Kina je razvila nove artiljerijske sisteme, amfibijske i vazdušne jedinice i sada je potpuno spremna za iznenadni napad na Tajvan, piše Fajnenšel tajms. Visoki tajvanski vojni zvaničnik rekao je da su kineske vazdušne i raketne jedinice, koje bi igrale ključnu ulogu u invaziji na Tajvan, napredovale do tačke u kojoj "mogu da pređu iz mirskodopskih u ratne operacije u bilo kom trenutku".
Drugi tajvanski zvaničnici odbrane kažu da kineska vojska sada kontinuirano obučava amfibijske snage u blizini luka za potencijalna iskrcavanja, održavajući stalnu pripravnost vojnih jedinica koje bi mogle da napadnu Tajvan i koristeći novi raketni sistem sposoban da pogodi bilo koju tačku na ostrvu.
Admiral Samjuel Paparo, vrhovni komandant američke Indo-pacifičke komande, rekao je u februaru da je Kina veoma blizu tačke gdje bi "prst u džepu prikriven kao vježba" mogao da prikrije pripreme za napad. Kineski vojni avioni ulaze u zonu identifikacije protivvazdušne odbrane Tajvana više od 245 puta mjesečno, u poređenju sa manje od 10 puta mjesečno prije pet godina, prema podacima tajvanskog ministarstva odbrane.
Stalno ignorisanje crvenih linija
Takođe, mjesečno prelaze središnju liniju Tajvanskog moreuza čak 120 puta, brišući nekadašnju nezvaničnu granicu. "Samo ovo jasno pokazuje eskalaciju i kontinuirani pritisak na vazdušni prostor koji se vrši protiv Tajvana", rekao je zvaničnik američkih odbrambenih snaga. Kao demonstraciju vazdušne moći, Kina je poslala čak 153 borbena aviona blizu Tajvana u jednom danu u oktobru prošle godine.
Tajvanski vojni zvaničnik rekao je da je jačanje kineske vazdušne moći rezultat proširenja "borbenog radijusa" kineskog vazduhoplovstva novim borbenim avionima - J-10, J-11, J-16 i J-20 - koji mogu stići do Tajvana iz unutrašnjih baza bez potrebe za dopunjavanjem gorivom u obalnim bazama, i korišćenja aviona Y-20 za dopunu goriva u vazduhu.
Kineska mornarica takođe brzo napreduje. Od 2022. godine redovno raspoređuje ratne brodove, najčešće razarače klase Tip 052D, u Mijako moreuz i Baši kanal, jedine morske prolaze koji kineskim brodovima omogućavaju izlazak na Tihi okean. Jang Taj-juan, bivši glavni instruktor tajvanske vojske, rekao je da bi u slučaju napada, kineski ratni brodovi morali rano da isplove u Pacifik kako ne bi bili zarobljeni u blizini Kine nakon početka sukoba.
Kini ne treba dugo za početak napada
Prošle godine je došlo do porasta broja kineskih vojnih brodova u zapadnom Pacifiku kao probe za takav scenario. Zvaničnik američkog odbrambenog ministarstva rekao je da kineska mornarica i kineska obalska straža stalno imaju desetak brodova oko Tajvana. Zajedno sa obližnjim lukama, to znači da bi mogli da uspostave pomorsku blokadu "za samo nekoliko sati".
Tajvanski zvaničnik odbrane naglašava da prisustvo brodova omogućava Kini da pokrene iznenadni vazdušni napad. Tajpej pažljivo prati helikoptere koje kineska vojska koristi na razaračima i amfibijskim brodovima klase 075, jer bi mogli biti korišćeni za brz transport specijalnih snaga na Tajvan. "Zahvaljujući ovim unaprijed raspoređenim brodovima, Kina je dodatno skratila i vrijeme i udaljenost potrebnu za akciju", dodao je.
Međutim, zvaničnici i stručnjaci ističu da je kineska vojska postigla značajan napredak i u drugim oblastima. Američke obavještajne službe tvrde da je predsjednik Si Đinping 2019. godine naredio vojsci da do 2027. godine razvije sposobnost invazije na Tajvan. Admiral Paparo je rekao da izgleda da su neki ciljevi već postignuti, posebno u oblasti raketnih snaga i satelitske infrastrukture u svemiru.
Si Đinping pokrenuo važne reforme
Si je 2015. godine počeo restrukturiranje komandne strukture i jedinica kineske vojske. Stručnjaci ističu da su velike vojne vježbe oko Tajvana nakon posete Nensi Pelosi 2022. godine pokazale napredak u koordinaciji između različitih grana vojske - što je bio glavni cilj reformi.
Džošua Arostegi, stručnjak za kinesku vojsku sa Ratnog koledža Vojske SAD, ističe da su tokom vježbi nakon posjete Nensi Pelosi, kineske snage izvodile razne operacije (raketne, vazdušne, pomorske) tokom nekoliko dana. "U poslednjoj vježbi usmjerenoj na Tajvan, sve su ovo uradili istovremeno. Postaju sve sigurniji u svoju sposobnost da komanduju velikim operacijama... I to plaši sve", rekao je on.
Najveće promjene zabilježene su u kopnenim snagama kineske vojske, koje bi činile većinu trupa potrebnih za okupaciju Tajvana. Sijeve reforme su razbile velike vojne jedinice na manje, fleksibilnije jedinice, uključujući šest amfibijskih kombinovanih brigada raspoređenih duž obale nasuprot Tajvana. "Ovo odražava fokus kineske vojske na Tajvan i postavlja temelje za stvarne borbene sposobnosti", rekao je Arostegi.
Sistem sa dometom do 300 kilometara
Visoki tajvanski vojni zvaničnik rekao je da će kineskoj vojsci biti potrebno "minimalno vrijeme za prelazak u napad" jer, kako je rekao, vojnici stalno treniraju u bazama i već su raspoređeni u blizini luka za ukrcavanje.
Amfibijske jedinice danas djeluju mnogo nezavisnije zahvaljujući raznovrsnijem spektru transportne opreme, boljim izviđačkim mogućnostima i širem spektru naoružanja. Među njima je i višecevni raketni sistem PCH-191, dometa do 300 kilometara, sposoban da pogodi bilo koju tačku na Tajvanu direktno sa kineske obale.
Iako ima domet sličan balističkim raketama kratkog dometa, PCH-191 je znatno jeftiniji, brže se puni i teže ga je otkriti jer se lansira s kamiona. Prema riječima tajvanskih zvaničnika, od 2022. godine je raspoređen duž cijele kineske obale nasuprot Tajvana i koristi se u svakoj vojnoj vježbi usmjerenoj na ostrvo.