Šefovi ministarstava spoljnih poslova zemalja Evropske unije i ukrajinski predstavnici donijeli su ključne odluke u Lavovu.
Evropa je u petak u Lavovu pokazala jedinstvo kao odgovor na paradu u Moskvi potpisivanjem deklaracije o osnivanju specijalnog suda koji bi trebalo da goni ruskog predsjednika Vladimira Putina i druge ruske lidere za zločine počinjene u agresiji protiv Ukrajine.
Sud bi trebalo da počne sa radom sledeće godine kao dio Saveta Evrope, koji je Rusija napustila.
Podsjetimo, široka koalicija demokratskih zemalja podržala je formiranje specijalnog tribunala za procesuiranje zločina agresije protiv Ukrajine, prenosi Euronews. Osnivanje suda predstavlja krunu više od dvije godine rada iza kulisa, u čemu su učestovali brojni pravni savjetnici. Odluka je ozvaničeno u petak popodne tokom posjete ministara spoljnih poslova Lavovu, najvećem gradu zapadne Ukrajine.
Evropske zemlje jačaju zajedništvo
Dok se u Lavovu uspostavljao pravni okvir novog suda, Francuska i Poljska su potpisale ugovor o saradnji i prijateljstvu sa klauzulom o međusobnoj odbrani u slučaju da bilo koja od njih bude napadnuta. AFP je prenijela dio dokumenta.
"U slučaju agresije na njihovim teritorijama, strane će pružiti međusobnu pomoć, uključujući i vojnim sredstvima", navodi se u ugovoru.
Pariz je do sada potpisao takve sporazume sa Njemačkom, Italijom i Španijom, stvarajući jezgro unutarevropske saradnje u okviru NATO-a u slučaju da se Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora o međusobnoj odbrani dovede u pitanje.
Francuski predsjednik Emanuel Makron govorio je u petak o potpisanom ugovoru.
"Ne radi se o zamjeni NATO-a ili EU, već o jačanju onoga što postoji", istakao je Makron.
Prekid vatre ili uvođenje sankcija
Podršku Kijevu potvrdili su lideri Njemačke, Francuske, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva, koji su u subotu posjetili Ukrajinu, rekavši da "zajedno sa SAD pozivamo Rusiju da pristane na potpuni i bezuslovni 30-dnevni prekid vatre kako bi se stvorio prostor za razgovore o pravednom i trajnom miru".
Američki predsjednik Donald Tramp je u četvrtak objavio da SAD pozivaju na tridesetodnevni bezuslovni prekid vatre.
"Nadamo se da će se poštovati prihvatljiv prekid vatre i da će obje zemlje biti odgovorne za poštovanje svetosti direktnih pregovora. Ako se primirje ne poštuje, SAD i njihovi partneri će uvesti dodatne sankcije", naveo je Tramp.
Ovo je još jedan u nizu skorašnjih relativno oštrih pritisaka SAD na Moskvu, što je znatna promjena u odnosu na ranije vidljive sklonosti ka stavovima Kremlja uz prozivanje Kijeva za neuspjeh Trampovih mirovnih pokušaja. Potpisivanje sporazuma između SAD i Ukrajine o osnivanju Fonda za obnovu, koji se obično naziva Sporazum o rijetkim zemnim mineralima, imalo je važan uticaj na pomenute promjene.
U intervjuu za Rojters , Kurt Volker, Trampov savjetnik za Ukrajinu u prvom mandatu, podsjeća da je američki predsjednik na početku drugog mandata rekao Putinu da obezbijedi mir "na lakši ili teži način" i da je zaključio da je potrebno ići "težim putem".
Blumberg je objavio da Evropa pregovara sa Trampovim timom o zaključenju sporazuma o 30-dnevnom prekidu vatre koji bi, kako je najavio američki predsjednik, uključivao nove sankcije Rusiji ako Putin ne popusti.
Izvori iz Bijele kuće kažu da se Putin sada smatra preprekom za mir. Potpredsjednik Dž. D. Vens je rekao da "Rusi trenutno traže određeni skup uslova, određeni skup ustupaka kako bi okončali sukob".
Putin postavlja nekoliko pitanja
Nakon toga je uslijedio očekivani odgovor Kremlja preko Dmitrija Peskova, koji je rekao da ukrajinske vlasti "nisu spremne za neposredne pregovore", dodajući da ih Putin podržava, ali postavlja nekoliko pitanja. Peskov dodaje da Moskva ima određenu dinamiku na frontu, ruske trupe napreduju i napreduju na prilično samouvjeren način.
U posebnoj izjavi za ABC News u subotu, portparol je rekao da bi zapadna vojna pomoć Ukrajini morala da se okonča kako bi došlo do prekida vatre.
"Dakle, ako govorimo o prekidu vatre, šta ćemo da uradimo sa pošiljkama oružja koje svakodnevno stižu iz Sjedinjenih Država i evropskih zemalja", zapitao je Peskov.
Prekid isporuke oružja Ukrajini sa Zapada je glavni uslov Rusije jer, kako dodaje Peskov, u suprotnom će prekid vatre biti prednost za Ukrajinu.
"Vladimir Putin je više puta rekao da je spreman na kontakte sa svim liderima. Putin je otvoren za interakciju, za dijalog sa bilo kojim liderom, u mjeri u kojoj su lideri sami spremni", rekao je Peskov novinarima, naglasivši da dijalog zavisi od obostranog interesa.