Favorit krajnje desnice i Trampov obožavatelj koji želi djelove Ukrajine i Moldavije pobijedio je u prvom krugu rumunskih izbora.
Dok ove nedelje očekujemo da njemački kancelar Fridrih Merc formalno preuzme vođenje zemlje sa idejom jačanja evropskih interesa i vrijednosti na svim nivoima, u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji pobijedio je Džordž Simion, kako se očekivalo, ali ne tako velikom razlikom, osvojivši 41 odsto glasova. Riječ je o kandidatu koje agencije opisuju kao desničarsku opciju, on ne krije da preferira politiku Donalda Trampa, usvajajući klasičnu retoričku paradigmu desnice, opozicije "briselskim birokratama". Ova poslednja fraza nema pravo značenje, ali dobro odjekuje biračkom tijelu zemalja Centralne i Istočne Evrope.
Odlučuju glasovi birača Viktora Ponte
Njemu će se u drugom krugu 18. maja pridružiti kandidat centra i gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan, koji je u tijesnoj borbi osvojio 21 odsto glasova i pretekao kandidata bliskog vladi Krina Antoneskua. Simion u drugi dio kampanje ulazi sa velikom prednošću koja bi mogla da se pretoči u njegovu pobjedu, tim pre što je upitno da li će glasači (oko 13 odsto) četvrtoplasiranog kandidata Viktora Ponte stati na stranu Dana ili će njihov izbor biti Simion.
Politički preokret je već izazvan, premijer Marsel Čolaku (Socijaldemokratska partija) planira da ponudi ostavku jer njegov kandidat Antonesku nije ušao u drugi krug. To otvara mogućnost da Simion, ako pobijedi, izazove i parlamentarne izbore sa nadom u pobjedu desničarske opcije, čime bi bio lišen kohabitacije.
Rumunija se predstavlja ne samo kao jedan od elemenata koji doprinosi raznolikosti u EU, već i kao fazni pomak u odnosu na druge svjetske demokratije. Kanada i Australija su, upravo zbog Trampa, izabrale liberalnu i radničku opciju. Poređenja se ne mogu izvoditi bez ozbiljnog razumijevanja unutrašnjih odnosa.
Rumunska politička scena od pada komunizma nije bila uzor uspjeha, od okoštalih partija preko unutrašnjih borbi i podmetanja do korupcionaških afera, koje je pratilo izvjesno, ali nedovoljno, povećanje životnog standarda. Početkom godine, S&P je zadržao kreditni rejting Rumunije na BBB-, ali je smanjio izglede sa pozitivnih na negativne (Hrvatska ima A- rejting sa pozitivnim izgledima iste agencije). Javni dug nije zabrinjavajući, 58 odsto, ali je budžetski deficit 8,4 odsto, najviše u EU, što otežava pristup raznim fondovima koji bi mogli da se koriste za razvoj.
"Rezultati pokazuju potpuni neuspjeh političke klase da izgradi demokratsku kulturu u zemlji", rekao je za Blumberg Sergiu Miškoju, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeš-Boljai u Kluž-Napoki, na sjeveru Rumunije. "Za drugi krug izbora najvažnije je da demokratske snage izgrade štit protiv ekstremne desnice, iako je to trenutno veoma komplikovano.
Posebno je turbulentno bilo poslednjih godina, kada je predsjednik Klaus Johanis često moderirao partijske odnose, pa se gotovo ne zna ko je na čelu vlade. Dogovori su napravljeni samo da bi se održali na vlasti, što je usporilo neophodne političke mjere. Johanisa, pripadnika njemačke manjine, javnost nije uvijek doživljavala kao nepristrasnog. Nezadovoljstvo je katalizovano odlukom rumunskog Ustavnog suda u novembru, posle prvog kruga izbora u kojem je pobjedu odnio autsajder Kelin Đorđesku, takođe desničarske opcije, da poništi izbore zbog utvrđenog ruskog miješanja na strani pobednika. Simion (38) se pozicionirao kao zamjena, sa nešto blažim stavovima. Ali njegova prošlost, kako piše FT, to ne potvrđuje; bio je jedan od navijača koji su koristili utakmice kao mjesto za tuče, a 2019. godine osnovao je desničarsku partiju AUR.
"Ovo nije samo izborna pobjeda, to je pobjeda rumunskog dostojanstva. To je pobjeda onih koji nisu izgubili nadu, koji i dalje vjeruju u Rumuniju, slobodnu, poštovanu i suverenu zemlju", rekao je Simion nakon objavljivanja rezultata. Volstrit džornal ističe da je u kampanju unio pozorišni štih, ponekad se pojavljujući na skupovima u narodnim nošnjama.
Učestvuje na samitima EU i NATO
Rumunski predsjednik je ograničen na dva petogodišnja mandata i ima poluizvršnu vlast koja uključuje komandovanje oružanim snagama i predsjedavanje Savjetom bezbjednosti, koji odlučuje o vojnoj pomoći. On predstavlja Rumuniju na samitima EU i NATO-a, može da stavi veto na važne glasove EU i imenuje premijera, glavne sudije, tužioce i šefove tajnih službi. I to je dovoljno da izazove zabrinutost na nivou naše Unije. Njegova pobjeda povećala bi grupu protivnika EU, u kojoj su premijeri Mađarske i Slovačke, a pobjeda konzervativnog kandidata na poljskim predsjedničkim izborima bila bi dodatni uteg na toj strani političkog pola, jer bi manevarski prostor proevropskog premijera Donalda Tuska bio ograničen. Dobro je što je Simionova stranka bliska italijanskom premijeru Đorđu Meloniju, koji bi mogao da utiče na njegovu spoljnu politiku i evropske stavove.
Kada je riječ o bezbjednosti, Simion tvrdi da će učiniti sve da ojača NATO, navodeći da su oni „tramistička partija koja će upravljati Rumunijom i koja će Rumuniju učiniti snažnim partnerom u NATO-u i jakim saveznikom SAD”. Istovremeno, on se protivi pomoći Ukrajini, ali bi taj stav mogao da se promijeni ako predsjednik SAD odluči drugačije.
Ostaje da se vidi da li su njegovi govori u kojima je zahtijevao granice Rumunije koje obuhvataju djelove Ukrajine i Moldavije/Moldavije – obje zemlje su mu zabranile ulazak, Kišinjev tvrdi da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost – samo dio opozicione mobilizacije biračkog tijela ili je to politička platforma. Viktor Orban ima pretenzije i prema djelovima Ukrajine u kojima živi mađarska manjina. Simion je rekao, prenosi Rojters, da je sklon da nastavi da podržava dvije države "ako budu poštovale prava" manjine koja govori rumunski u tim oblastima. Stav koji odražava ruski imperijalni narativ i u suprotnosti je sa Simionovom tezom, koju je pokušao da odvoji od proruske pozicije Đorđeskua, da je Putin ratni zločinac.
(Jutarnji list/MONDO)