Tramp je juče na konferenciji za novinare na Floridi odbio da isključi upotrebu vojne ili ekonomske sile za preuzimanje teritorije od Danske.
Pažnja novoizabranog predsednika Donalda Trampa vratila se juče na ideju koja ga je godinama fascinirala - da SAD preuzmu kontrolu nad Grenlandom. Tramp je juče na konferenciji za novinare na Floridi odbio da isključi upotrebu vojne ili ekonomske sile za preuzimanje teritorije od Danske, američkog saveznika i članice NATO-a.
"Grenland nam je potreban za nacionalnu bezbjednost", rekao je on, tvrdeći da Danska treba da ga se odrekne kako bi "zaštitila slobodan svijet". Zapretio je da će Danskoj uvesti carine ako to ne učini.
"To mora da se desi"
Ranije u toku dana, Tramp je na društvenim mrežama objavio da je potencijalna američka akvizicija teritorije Arktika "dogovor koji se mora dogoditi" i objavio fotografije svog najstarijeg sina Donalda Trampa mlađeg, koji je juče posjetio Grenland.
"Učinimo Grenland ponovo velikim", dodao je novoizabrani predsednik.
Danska: Grenland nije na prodaju
Danska je posle konferencije za novinare oštro osudila predlog, rekavši da najveće ostrvo na svijetu nije na prodaju. Tokom svog prvog mandata, Tramp je ohrabrivao svoje pomoćnike da istraže načine za kupovinu Grenlanda, poluautonomne teritorije poznate po svojim prirodnim resursima i strateškoj lokaciji za nove brodske rute, za koje se očekuje da će se otvoriti kako se led na Arktiku topi.
Prije nekoliko nedelja, Tramp je ponovo pokrenuo to pitanje na društvenim mrežama, tvrdeći da su "vlasništvo i kontrola Grenlanda apsolutno neophodni".
Ključne su klimatske promjene
Ogromni ledeni pokrivači i glečeri Grenlanda brzo se povlače kako se Zemlja zagreva zbog ubrzanih klimatskih promjena. To topljenje leda moglo bi omogućiti bušenje nafte i rudarenje minerala kao što su bakar, litijum, nikl i kobalt. Ovi mineralni resursi su ključni za brzo rastuće industrije koje proizvode turbine na vjetar, dalekovode, baterije i električna vozila.
Zbog viših temperatura, oko 28.500 kvadratnih kilometara grenlandskih ledenih pokrivača i glečera se već otopilo u protekle tri decenije, što je površina otprilike veličine američke države Masačusets.
Potencijalno vrijedno nalazište minerala, ali i novi pomorski putevi
Danska vlada je 2023. objavila izvještaj u kojem je detaljno opisan potencijal Grenlanda kao bogatog nalazišta vrednih minerala. Arktičko ostrvo ima "povoljni uslove za formiranje rudnih naslaga, uključujući mnoge kritične sirove minerale".
Topljenje leda na Arktiku otvara i novu stratešku, geopolitičku prednost – kraće i efikasnije morske puteve. Na primjer, plovidba Arktičkim morem od zapadne Evrope do istočne Azije je oko 40 odsto kraća u poređenju sa plovidbom kroz Suecki kanal. Brodski saobraćaj na Arktiku je već porastao za 37 odsto u protekloj deceniji, prema nedavnom izvještaju Arktičkog savjeta.
Kina je pokazala značajno interesovanje za novu rutu kroz Arktik, a u novembru su se Kina i Rusija dogovorile da sarađuju na razvoju arktičkih pomorskih ruta.
"To je auto-put od Arktika do Sjeverne Amerike"
Tramp je više puta nazvao klimatske promjene "prevarom". Ali jedan od njegovih bivših savjetnika za nacionalnu bezbjednost, Robert C. O'Brajan, sugerisao je da je, između ostalog, upravo zbog posledica ovih promjena Tramp zainteresovan da Grenland postane američka teritorija.
"Grenland je auto-put od Arktika pa sve do Sjeverne Amerike, do Sjedinjenih Država", rekao je za Foks njuz.
"Strateški, to je veoma važno za Arktik, koji će biti kritično bojno polje budućnosti, jer kako klima bude toplija, Arktik će biti ruta koja može smanjiti upotrebu Panamskog kanala", dodao je on.
(Index/MONDO/Nevena Davidović)