The Wall Street Journal otkriva planove Trampove administracije za prekid rata u Ukrajini, pozivajući se na izvore bliske izabranom predsjedniku.
Iako će za dva i po mjeseca ući u Ovalni kabinet Bele kuće, već su počele analize da li Donald Tramp može da ispuni svoja predizborna obećanja i donese mir Ukrajini i Bliskom istoku. Značajno je da niko ne pominje pojam "samo mir" jer se to, budimo realni, od Trampa ne očekuje.
"Savjetnici Donalda Trampa nude zamrzavanje rata duž linije fronta, konsolidaciju okupiranih teritorija za Rusiju, demilitarizovanu zonu i zaustavljanje integracije Kijeva u NATO na 20 godina", piše "The Wall Street Journal", pozivajući se na izvore bliske izabranom predsjedniku. Tako Trampovi savjetnici bezuslovno preporučuju zamrzavanje sukoba, predaju približno 20 odsto teritorije Ukrajine Rusiji i "privremeno obustavljanje" pokušaja Kijeva da uđe u NATO. Postoji i varijanta u kojoj bi Ukrajina obećala da neće pokušavati da uđe u NATO najmanje 20 godina, a zauzvrat bi SAD nastavile da je snabdevaju oružjem.
Takođe, nakon smrzavanja duž linije fronta, predlaže se uspostavljanje demilitarizovane zone u dužini od približno 1.200 kilometara, između trupa Ukrajine i Ruske Federacije. Za sada nije jasno ko će to kontrolisati, ali se razmatra mogućnost raspoređivanja mirovnih snaga bez učešća američkih trupa i bilo kakvih struktura koje oni finansiraju, uključujući i UN.
"Možemo da pružimo obuku i drugu podršku, ali treba da budu Evropljani na terenu. Nećemo slati Amerikance da čuvaju mir u Ukrajini i nećemo platiti. Neka to urade Poljaci, Njemci, Britanci i Francuzi", rekao je jedan članova Trampovog tima.
Ali CNN je takođe objavio da će Donald Tramp pokušati da okonča ratove na Bliskom istoku, čak i prije svoje inauguracije 20. januara 2025. godine, a to je izjavio bivši izraelski diplomata Alon Pinkas . Prema njegovom objašnjenju, Tramp će tražiti od izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da proglasi pobjedu nad Hamasom i Hezbolahom, a zatim da postigne dogovor.
CNN je citirao zvaničnika Palestinske nacionalne inicijative Mustafu Bargutija koji takođe misli da Tramp "neće tolerisati ratove u onom obliku u kom se dešavaju" i da će se "Netanjahu suočiti sa mnogo oštrijim predsjednikom od onog na kojeg je navikao". Barguti je, međutim, dodao da se to neće mnogo promijeniti za Palestince "jer su obije administracije bile potpuno pristrasne prema Izraelu" i da postoji bojazan da će Tramp dozvoliti Izraelu da pripoji djelove Zapadne obale, što bi značilo "kraj dvodržavno rešenje".
U svom pobjedničkom govoru, Donald Tramp je izjavio sledeće: "Završimo beskonačne ratove i uvedemo mir!"
Ovo bi moglo postati budući dnevni red američke spoljne politike. 2020. godine, kao predsjednik SAD, započeo je povlačenje snaga iz Avganistana, koje se 2021. pretvorilo u gotovo panično bjekstvo od Talibana. Tramp mnogo mjeri u novcu, a između 2001. i 2021. avganistanska kampanja koštala je Sjedinjene Američke Države više od dvije hiljade milijardi dolara. Tokom njegovog mandata u Iraku je ostalo stacionirano samo 5.000 američkih vojnika, dok ih je za vrijeme Baraka Obame bilo 80.000, a za vrijeme Džordža Buša 200.000, ali je tada došlo do rata sa sunitskim gerilcima, kao i krvavih bitaka poput onih u Faludža.
Međutim, najmanje dvije Trampove odluke bile su pogubne. Tokom svog prvog mandata, Tramp je priznao Jerusalim kao glavni grad Izraela, iako je istočni dio predviđen da bude prijestonica palestinske države, a suprotno međunarodnom pravu priznao je i izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni. Ne priznaje ni Evropska unija, što znači Hrvatska.
Na globalnom planu, još teži problem izazvala je njegova odluka 2018. godine, kada je povukao Ameriku iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, koji je zaključen krajem 2015. nakon više od dvanaest godina međunarodnih pregovora. Bio je ubijeđen da može da pregovara o "boljem dogovoru" od svog prethodnika Baraka Obame . Ali njegova politika "maksimalnog pritiska" na Iran bila je neuspješna: godinu dana nakon povlačenja SAD iz sporazuma, Iran je takođe počeo postepeno da se povlači iz svojih obaveza prema sporazumu. Danas je zemlja bliža nego ikada izgradnji nuklearne bombe i u čvrstom zagrljaju sa Rusijom.
Što se Ukrajine tiče, tamošnji prilično uticajni portal Strana je zaključio da ako SAD žele da okončaju rat duž postojeće linije fronta, postoji 80 odsto garancija da će se to dogoditi. Ni ukrajinske vlasti ni Evropa neće moći da se odupru volji Vašingtona jer Ukrajina u potpunosti zavisi od pomoći Vašingtona i nije u poziciji da insistira na nemogućim uslovima. A na Rusiju, ako uspori taj proces, SAD bi mogle da pokušaju da utiču na nju preko Kine i drugih zemalja globalnog juga koje su zainteresovane da se rat okonča što je brže moguće.
Međutim, unutar Republikanske partije postoji jaka ratna struja koja se zalaže za nastavak oštre politike prema Rusiji. Riječ je o grupi koja je povezana sa američkim vojno-industrijskim kompleksom, kao i naftnim i gasnim biznisom, koji direktno profitiraju od rata u Ukrajini. Ta grupa će pokušati da ubijedi Trampa da je rat "dobar posao" pošto je omogućio Amerikancima da zauzmu evropsko tržište nafte i gasa, istisnuvši Ruse. Osim toga, rat u Ukrajini vezuje Evropu za Sjedinjene Države, čineći EU zavisnom od američkih odbrambenih garancija. Istovremeno, to slabi dva glavna ekonomska konkurenta Amerike: Evropu (zbog razaranja veza sa Ruskom Federacijom) i Kinu (zbog činjenice da je Amerikancima sada lakše da proguraju trgovinska ograničenja protiv Kine u EU).
Ali ako Tramp bude insistirao na mirovnoj inicijativi, Vladimir Putin neće odbaciti njegove predloge ako stignu, već će ući u pregovore da postigne najbolje uslove za prekid vatre za Rusku Federaciju. Konačno, okončanje rata pod uslovima održavanja ruske kontrole nad ogromnim okupiranim teritorijama Ukrajine zapravo bi bila velika pobjeda Rusije, pogotovo ako se ima u vidu da je sve moglo da se završi i mnogo gore po nju, kaže Partija od koje se najviše plaše u Kiev.
(Jutarnji/MONDO/Nevena Davidović)