Moldavske vlasti početkom oktobra razotkrile su mrežu u kojoj su navodno kupljeni glasovi do 130.000 moldavskih građana.
Moldavska predsjednica Maja Sandu mora u drugi krug izbora, dok je referendum o upisivanju EU kao cilja u Ustav prošao kroz iglene uši. Vlasti tvrde da su proruski faktori masovno kupovali glasove.
U proleće 1992. godine, Moldavija je bila prva žrtva ruske agresivne politike, samo nekoliko mjeseci nakon raspada Sovjetskog Saveza. Hiljade vojnika tadašnje 14. ruske armije stacionirane u zemlji, kao i ruske dobrovoljačke jedinice, pomogle su separatistima u Pridnjestrovlju, da se otcepe - model koji je kasnije primenjen u Gruziji i Ukrajini.
Ostaci bivše 14. armije i danas su stacionirani u Pridnjestrovlju, iako se Rusija prije više od dve decenije obavezala da će ih povući. Ali, danas je Moldavija druga vrsta ruskog poligona - za hibridne ratove kojima se destabilizuju društva i zemlje. Nijedna druga zemlja u Evropi nije u tako velikoj meri izložena ruskoj propagandi i kampanjama kao Moldavija.
To je bilo vidljivo poslednjih nedelja i mjeseci u kampanjama za predsjedničke izbore i za referendum o EU.
Nakon izbora i referenduma sprovedenih u nedelju (20. oktobar), aktuelna predsjednica Maja Sandu vodi nakon prvog kruga sa oko 42 odsto glasova, a vrlo tijesna većina od 50,4 posto birača na referendumu glasala je da se cilj integracije u EU ugradi u Ustav.
S druge strane, značajan dio moldavskih birača glasao je za proruske kandidate i protiv evropske perspektive zemlje, iako je Moldavija ekonomski već dugo povezana s EU i Brisel masovno podržava zemlju.