Prilikom posjete Briselu ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski govorio je o mogućem scenariju ukoliko njegova zemlja ne postane članica NATO-a.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski postavio je ultimatum NATO-u, upozoravajući da bi njegova zemlja mogla da nastavi da se naoružava nuklearnim oružjem ako joj ne bude odobreno članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi.
Ovo upozorenje Zelenski je dao tokom njegovog razgovora sa bivšim predsjednikom SAD Donaldom Trampom u septembru. Zelenski je istakao da je Trampu rekao da će se Ukrajina ili pridružiti "nekoj vrsti alijanse" ili će biti "prinuđena da nastavi sa nuklearnim oružjem", dodajući da ne zna za jaču opciju od NATO-a.
"Vjerujem da me je Tramp čuo i rekao da je to fer argument", rekao je Zelenski, prenosi Njuzvik.
Zelenski je o ovome govorio u Briselu, gdje se u četvrtak sastao sa liderima Evropske unije kako bi im predstavi svoj "plan za pobedu" u ratu sa Rusijom. U sjedištu institucije održana je i konferencija za novinare sa novim generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom. Rute se uzdržao od potpunog prihvatanja plana Zelenskog, rekavši da plan sadrži "mnoga politička i vojna pitanja" koja treba pažljivo ispitati.
Izjava Zelenskog predstavlja snažnu eskalaciju nastojanja Kijeva za bezbjednosnim garancijama dok se suočava sa ruskom invazijom koja je počela 24. februara 2022. Zelenski je jasno stavio do znanja da je podrška NATO-a od suštinskog značaja za opstanak Ukrajine. Put Ukrajine ka članstvu u NATO-u napreduje, ali još nije rezultirao zvaničnim pozivom. Sve zemlje članice vojnog saveza moraju dati saglasnost za prijem nove članice.
Na nedavnim samitima, poput onih u Viljnusu 2023. godine i Vašingtonu ranije ove godine, NATO je ponovo potvrdio svoju posvećenost budućnosti Ukrajine u alijansi. Jens Stoltenberg, bivši generalni sekretar NATO-a, ponovio je na samitu u Vašingtonu da je "budućnost Ukrajine u NATO-u", dodajući da je njen put ka članstvu "nepovratan". Kremlj je, s druge strane, iskoristio širenje NATO-a na istok kao izgovor za invaziju na Ukrajinu.
Ukrajina je poslednjih mjeseci pojačala napore da obezbijedi veću podršku Zapada. Iako su države članice NATO-a pružile vojnu pomoć, obavještajnu i finansijsku podršku, one do sada Ukrajini nisu ponudile punopravno članstvo.
Zemlje poput Poljske, baltičkih država i nekih drugih članica iz istočne Evrope snažno podržavaju prijem Ukrajine. Ali postoji nevoljnost kod većine, proistekla iz zabrinutosti oko izazivanja većeg sukoba sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koji je zaprijetio NATO-u "katastrofalnim posledicama" povezanim sa upotrebom nuklearnog oružja.
U međuvremenu, Ukrajina jača bilateralne veze sa pojedinačnim članicama NATO-a. Ranije u četvrtak, Kijev je potpisao bezbednosni pakt sa Grčkom, obezbjeđujući dodatnu vojnu i humanitarnu pomoć. Zelenski je takođe na društvenoj mreži "X" zahvalio članici NATO-a, Norveškoj, za najnoviji paket energetske pomoći.
Eventualna potraga Ukrajine za nuklearnim oružjem predstavlja značajno odstupanje od njene prethodne odbrambene politike. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Ukrajina je naslijedila jedan od najvećih nuklearnih arsenala na svijetu, ali je 1994. pristala da demontira svoje nuklearne zalihe u skladu sa Budimpeštanskim memorandumom u zamjenu za zapadne bezbjednosne garancije, koje su uključivale i rusku garanciju.
Sada, sa dvoipogodišnjom agresijom Rusije i kršenjem tog sporazuma, mnogi u Ukrajini se pitaju da li je odustajanje od nuklearnog oružja bila greška.
Na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji u februaru 2022. godine - nekoliko dana prije ruske invazije - Zelenski je upozorio da će Ukrajina smatrati Budimpeštanski memorandum nevažećim ako se konsultuju sa zemljama potpisnicama - koje pored Ukrajine uključuju Rusiju, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo - nije rezultiralo konkretnim bezbednosnim garancijama.