Švedska je predstavila predlog zakona o odbrani koji povećava vojnu potrošnju na 2,4 odsto BDP-a sledeće godine.
Mnoge zemlje, posebno one u neposrednoj blizini Rusije, počele su da povećavaju svoje vojne budžete. Jedna od njih je i Švedska, koja je napravila drastičan zaokret i odrekla se vojne neutralnosti 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. U maju iste godine podnijela je zahtjev za članstvo u NATO, a godinu dana kasnije, u julu, to je i postala.
Švedska je predstavila predlog zakona o odbrani koji povećava vojnu potrošnju na 2,4 odsto BDP-a sledeće godine, a još i više nakon toga - kao odgovor na prijetnju iz Rusije, rekao je ministar odbrane Pol Džonson za POLITICO. "Rizik od napada se ne može isključiti. Rusija je glavna pretnja Švedskoj, a predstavlja prijetnju cijeloj NATO alijansi. Trenutno je sloboda djelovanja Rusije ograničena jer su njene kopnene snage zaglavljene na bojnom polju, ali primjećujemo da je Rusija spremna da preuzme velike vojne i političke rizike", rekao je Džonson.
Ovaj potez švedske vlade znači da će se vojna potrošnja povećati za 10 odsto u 2025. godini, kao dio dugoročnog povećanja. Švedska planira da uloži više u vojnu potrošnju. Zemlja planira da uloži 170 milijardi kruna (15 milijardi eura) u vojni budžet plus 35,7 milijardi kruna za civilnu odbranu do 2030. godine - što je povrh postojećeg budžeta. To znači da će Švedska izdvajati za odbranu 2,6 odsto svog BDP-a, što je znatno iznad cilja NATO-a od najmanje 2 odsto.
Međutim, Švedska je postala članica NATO, dok je tokom sukoba sa Sovjetskim Savezom još uvijek bila tehnički neutralna. "Tokom Hladnog rata imali smo snažnu civilnu odbranu. Posle 2015. godine smo je ponovo aktivirali, a ovim predlogom zakona o odbrani stavljamo na raspolaganje neophodna finansijska sredstva", rekao je švedski ministar i dodao da je cilj da se omogući Šveđanima da se nose sa "ratnom situacijom".
Švedska, sa svojih skoro 3.300 kilometara obale i rijetko naseljenim arktičkim regionima, mora da osigura da ne bude "privlačna meta" za Moskvu, što znači jačanje svega, od energetskih i transportnih mreža do zdravstvenih i finansijskih sistema, rekao je Džonson.
"Civilna i vojna odbrana su dvije strane istog novčića. Godinama se premalo ulagalo. Teret mora biti ravnomernije raspoređen između Amerike i Evrope", dodao je on. Govoreći o jačanju vojnih sposobnosti, sredstva se ulažu u sve, od oklopnih vozila do novih obalskih raketnih sposobnosti, raketne artiljerije, tri izviđačka aviona S106 Globaleye, višenamenskih helikoptera Black Hawk HK16 i najnovijih borbenih aviona Saab Gripen 39E. Pet korveta klase Visby biće modernizovano, dok će mornarica kupiti tri površinska borbena broda klase Luleå. Broj godišnjih regruta povećaće se na 10.000 do 2030. godine, a ukupna veličina vojske će porasti za oko 27.000 muškaraca i žena na oko 115.000. Do 2030. godine biće osnovane četiri nove brigade.