„Igranje vatrom u ovaj način može dovesti do opasnih posledica“, upozorava Lavrov.
Sjedinjene Države će se suočiti sa „opasnim posledicama“ ako nastave da povećavaju vojnu pomoć Ukrajini umjesto da podrže predloženo rusko rešenje kojim bi Moskva preuzela djelove teritorije, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u ekskluzivnom intervjuu za američki Nevsveek.
Više od dvije i po godine nakon što je Vladimir Putin naredio „specijalnu vojnu operaciju“ protiv Ukrajine, zapravo agresiju na Ukrajinu, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Kremlj nudi održiv plan za zaustavljanje krvoprolića i obnovu evropske bezbjednosne arhitekture. On je optužio NATO predvođen SAD da je prvi posijao sjeme rata prije deceniju i da je nastavio da potpiruje vatru.
„Rusija je otvorena za političko-diplomatsko rešenje koje bi trebalo da otkloni osnovne uzroke krize“, rekao je on. „Treba da težimo da okončamo sukob, a ne da postignemo prekid vatre“, rekao je Lavrov.
Ruski plan predviđa da Ukrajina ustupi uglavnom, ali ne u potpunosti, pokrajine Donjeck, Herson, Lugansk i Zaporožje, koje je Moskva formalno anektirala nakon međunarodno osporenog referenduma u septembru 2022, kao i Krim, koji je Rusija zauzela i anektirala sličnim glasanje 2014. Kijev bi takođe morao da odustane od članstva u NATO savezu, smatraju ruski lideri. Lavrov kaže da bi osnova za prekid vatre mogli da budu pregovori u Istanbulu 2022. koji su uključivali odustajanje od članstva u NATO-u i priznavanje nezavisnosti ruskih djelova autonomnih oblasti Donjeck i Lugansk, ali sada kaže da bi novi pregovori trebalo da se uključe u računa "stanje na terenu".
Ukrajina i zapadni saveznici umjesto toga zahtijevaju bezuslovno povlačenje Rusije, dok Moskva kaže da eskalacija sukoba približava NATO direktnoj konfrontaciji sa Rusijom, koja ima najveće svjetske zalihe nuklearnog oružja i jedna je od dvije nuklearne supersile, zajedno sa US.
„Trenutno, koliko vidimo, povratak mira nije dio plana našeg protivnika. Zelenski nije opozvao svoj dekret o zabrani pregovora sa Moskvom“, rekao je Lavrov.
„Vašington i njegovi saveznici iz NATO-a pružaju političku, vojnu i finansijsku podršku Kijevu da nastavi rat. Oni raspravljaju o ovlašćenju ukrajinske vojske da koristi zapadne rakete dugog dometa za udar duboko u rusku teritoriju.
„Igranje vatrom u ovaj način može dovesti do opasnih posledica“, upozorava Lavrov.
Mjere koje Moskva traži, rekao je Lavrov, usklađene su sa putanjom sveta koji se brzo mijenja u kome je Rusija uspostavila duboko partnerstvo sa Kinom i ojačala veze sa zemljama u razvoju koje traže veći uticaj na globalnoj sceni. Iako Moskva snosi troškove, on je rekao da Kijev i njegove pristalice mogu najviše izgubiti u dugotrajnom ratu.
Odlučujući trenutak za tok rata mogao bi da bude i rezultat predsjedničkih izbora u SAD 5. novembra između potpredsjednice Demokratske stranke Kamale Haris i bivšeg predsjednika Donalda Trampa. Podrška Ukrajini bila je predmet političkih sukoba u zapadnim prijestonicama, a ne samo u Vašingtonu, koji je pružio najdirektniju pomoć.
Uopšteno govoreći, ishod ovih izbora za nas nije važan, jer su dvije stranke postigle konsenzus o suprotstavljanju našoj zemlji“, rekao je Lavrov.
"U cjelini gledano, bilo bi prirodno da se stanovnici Bijele kuće, ma ko oni bili, bave svojim domaćim poslovima, umjesto da traže avanture na desetine hiljada kilometara daleko od američkih obala. Uveren sam da će glasači u SAD misle isto“, rekao je Lavrov.