Američke snage spremne su da pomognu savezniku i zaštite američke interese u regionu, i sve to se dešava dok svijet bruji o Velikom ratu.
Sjedinjene Američke Države su tokom prošle godine pojačale svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku, a uskoro dolaze i vazdušna pojačanja, piše američka medijska kompanija CNN, pružajući pregled pozicija američkih snaga, spremne da pomognu savezniku Izraelu i zaštite američke interese u regionu, i sve to se dešava dok cijeli svijet bruji o Velikom ratu.
"Nikada nećemo oklijevati da zaštitimo naše snage i interese na Bliskom istoku i da podržimo odbranu Izraela i naših partnera u regionu", ponovio je nedavno američki sekretar za odbranu Lojd Ostin, nakon što su američke snage ponovo djelovale kako bi pomogle u odbrani Izraela od iranskog napada. To je bio drugi put ove godine da su američke snage pomogle Izraelu da presretne rakete iz Irana.
Analitičari primjećuju da je podrška SAD Izraelu ključna za bezbjednost zemlje, bez obzira na superiornost izraelske vojne obuke, opreme, finansija i obavještajnog aparata u odnosu na susedne zemlje. Pored toga, američke snage djeluju kao sredstvo odvraćanja od napada na Izrael, koji je postojao u neprijateljskom okruženju od svog nastanka. Prvog oktobra, u utorak, dva razarača američke mornarice u istočnom Mediteranu ispalila su otprilike 12 presretača sa ciljem da zaustave skoro 200 iranskih projektila ispaljenih na Izrael u znak odmazde za napad na Liban.
"Ponosan sam na vještinu i hrabrost američkih snaga", prokomentarisao je tada Ostin.
Američke snage su i same bile meta više puta ranije ove godine. Lokalne militantne grupe, koje uglavnom finansira Iran, izvele su napade niskog intenziteta na američke ciljeve u Iraku i Siriji. Ti napadi su se smanjili posljednjih mjeseci, piše CNN. Međutim, danas region pleše na ivici ponora i u toku je neviđena eskalacija sukoba.
Do avgusta ukupan broj američkih vojnika na Bliskom istoku bio je oko 40.000. Ipak, SAD žele da jasno stave do znanja da bi napadi velikih razmera izazvali snažan odgovor.
Početkom avgusta Pentagon je najavio raspoređivanje USS Abraham Lincoln Carrier Strike Group (CSG) u region, koji je stigao kasnije tog mjeseca. Udarnu grupu čini hiljade mornara i marinaca, raspoređenih na tri razarača i krilo broda nosača aviona. Početkom oktobra u Omanskom zalivu nalazili su se nosač aviona Linkoln, njegovo vazdušno krilo (koje se sastoji od osam eskadrila) i O'Kane, jedan od razarača navođenih raketa u pomenutoj udarnoj grupi. U Crvenom moru su dejstvovali ratni brodovi Spruance i Frank E. Petersen Jr., takođe razarači navođenih raketa koji su dio udarne grupe. Udarne grupe poput Abrahama Linkolna ključne su komponente američke pomorske moći.
Pored vatrene moći koju je donijela udarna grupa Linkoln, mornarica ima još nekoliko razarača i dodatnih mogućnosti u regionu.
Amfibijska borbena grupa (ARG) Vasp, specijalizovana za vojne operacije more-kopno (koja uključuje humanitarne misije), i 24. marinska ekspediciona jedinica (MEU), dizajnirana za brzu mobilizaciju i fleksibilnost, sastoji se od približno 4.500 mornara i marinaca. MEU je jedna od glavnih američkih snaga za reagovanje na krize; jedan od njenih ključnih zadataka je sposobnost da izvrši evakuaciju civila, odnosno američkih državljana. MEU je 2006. evakuisao hiljade Amerikanaca iz Libana nakon izbijanja prethodnog rata između Izraela i Libana.
Početkom oktobra, snage ARG-a i MEU - kao i ratni brodovi Bulkelei, Cole i Arleigh Burke - operisali su u istočnom Mediteranu. Bojni brodovi Marfi, Indijanapolis i Stokdejl djelovali su u Crvenom moru.
S obzirom na to da su brojne avijacione snage već u regionu – uključujući lovce, transportne avione i tankere – Pentagon je prije nedjelju dana objavio da šalje dodatne avijacione snage na Bliski istok.
Zamjenica portparola Pentagona Sabrina Sing rekla je prošlog ponedjeljka da će to uključivati avione F-22, F-16, F-15E i A-10 sa njihovim povezanim osobljem. Riječ je o dodatnih nekoliko hiljada vojnika. Centralna komanda SAD saopštila je prošlog utorka da je jedna eskadrila aviona već stigla u region, a da su još tri na putu.
Pored toga, američka vojska ima hiljade konvencionalnih kopnenih trupa na Bliskom istoku, protivvazdušnu odbranu i artiljeriju, uključujući raketne sisteme Patriot, sisteme protiv bespilotnih letelica i visoko pokretne višecevne raketne sisteme (HIMARS).
Bajden o sprečavanju potencijalnog "Sveopšteg rata"
Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da ne vjeruje da će na Bliskom istoku biti "sveopšteg rata".
Na pitanje novinara koliko je uvjeren da se takav rat može spriječiti, uzvratio je pitanjem: "Koliko ste sigurni da neće padati kiša".
"Gledajte, ja ne vjerujem da će biti sveopšteg rata. Mislim da to možemo izbjeći, ali još mnogo toga treba da se uradi", rekao je Bajden, prenosi Rojters.
Na pitanje da li bi poslao američku vojsku u pomoć Izraelu, rekao je da su SAD već pomogle toj državi i da će je štititi.
Dodao je da SAD razmatraju udare na iranska naftna postrojenja kao odmazdu za raketni napad Teherana na Izrael.