Njemačko istraživanje ukazalo na stalne "istraživačke" misije ruskih brodova sa vojnom posadu u Baltičkom i Sjevernom moru.
Na desetine ruskih brodova u Baltičkom i Sjevernom moru zvanično su u "istraživačkim" misijama, ali oni imaju i vojne posade i sakupljaju podatke o infrastrukturi i podmornicama NATO.
Dojče vele navodi da to otkriva jedno novinarsko istraživanje
Pukim slučajem je njemačka policija u oktobru 2023. došla na pravi trag: na radaru jednog patrolnog broda pojavila se sjenka plovila i to usred polja elektrana na vjetar u Baltičkom moru, ispred njemačkog ostrva Rigena.
Odašiljači kojima brod drugima dojavljuje svoju poziciju bili su isključeni.
I to očigledno nije bilo slučajno, radi se o ustaljenoj praksi. Plovilo koje je njemačka policija slučajno otkrila, istraživački brod „Goridledžan“, pripada tajnom Dubokomorskom istraživačkom programu ruske vojske (GUGI).
Posada broda se ne sastoji samo od naučnika i mornara, u njoj su i naoružani vojnici. Tu su naravno i osjetljivi uređaji za ispitivanje morskog dna. Njemačka policija je posadi „Goridledžana“ naredila da smjesta napusti njemačke teritorijalne vode, što je ruski brod i učinio.
Povreda teritorijalnih voda
Misteriozna putanja ruskog istraživačkog broda nije usamljen slučaj. Navodni istraživački brodovi stalno se niotkuda pojavljuju u Sjevernom i Baltičkom moru. Prema zvaničnim tvrdnjama, oni vrše „hidrografska istraživanja“.
Ali, ti brodovi služe i za špijuniranje osjetljive infrastrukture, poput podzemnih kablova za telekomunikaciju ili prenos energije, kao i vojne i ekonomske objekte, poput pomorskih parkova vjetrenjača.
Kako tvrde iz međunarodnog istraživačkog projekta „Russian Spy Ships“, u kojem su učestvovali i njemački mediji, javni servis ARD i list Zidojče cajtung, teritorijalne vode stalno se ugrožavaju.
Do tog zaključka došlo se nakon analize 400 putanja 72 ruska „istraživačka broda“ u vremenu nakon napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022.
Sumnjive plovidbe u blizini osjetljivih objekata
Prema tim podacima, ruski brodovi su najmanje 60 puta sa isključenim automatskim identifikacionim sistemom (AIS), uređajem koji je standard u međunarodnoj plovidbi, plovili veoma sporo, često cik-cak putanjom, zaustavljajući se često i duže na istom mestu. I to po pravilu uvek u blizini nekih osjetljivih infrastrukturnih objekata.
Kao potencijalni objekti špijuniranja u Baltiku navode se jedno područje koje često koriste podmornice NATO, gasovod koji spaja Estoniju i Finsku, kao i jedan kabl za prenos podataka koji se proteže od danskog ostrva Bornholma do Poljske.
U severnom moru ruski „istraživački“ brodovi često su se sidrili u blizini gasovoda Europipe koji gas iz Norveške transportuje za evropsko tržište prema holandskoj luci Dornum.
Neprijateljski objekti
Istraživački tim došao je do izjava jednog bivšeg mornara borda „Sibirjakov“. „Sve što se nalazi na morskom tlu, bilo da se radi o kablu za internet ili za struju, tretira se kao neprijateljski objekat i precizno se meri i bilježi“, rekao je on.
„Uništenje tih objekata u slučaju rata daje veliku prednost. Direktni zadatak tih brodova je dakle da precizno izmere morsko dno i te podatke stave na raspolaganje vojsci“, dodao je taj mornar.
Navodni istraživački brodovi opremljeni su i vojnom tehnikom, poput sonara i radara, a neki, poput „Gorigledžana“, posjeduju i uređaje za spuštanje manjih podmornica i podvodnih dronova.
Vrlo konkretna opasnost
Direktor njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Bruno Kal zabrinut je zbog pojačanih ruskih špijunskih aktivnosti u Severnom i Baltičkom moru.
„Radi se o brzini kojom Rusija intenzivira svoje špijunske aktivnosti i podiže svoju vojnu gotovost prema Zapadu“, kaže Kal.
Rusija je poslednjih decenija mnogo ulagala u sektor podvodne borbene gotovosti. U to spada ne samo flota podmornica, već i druga oružja, poput malih podmornica, podvodnih dronova i specijalnih ronilaca.
Baltičke članice NATO procenjuju da je trenutno opasnost od Rusije tolika da iz penzije vraćaju nekadašnje generale. Jedan od njih je i Hans-Verner Virman. „Cilj tih aktivnosti je načiniti veliku štetu i neopaženo nestati“, rekao je on.