Ciklon Boris je već izazvao haos u srednjoj Evropi, a vlasti su na oprezu.
Ovaj fenomen donio je teške snježne padavine na planinska odmarališta u Austriji i Italiji.
Očekuje se da će se njegovi efekti osjetiti i u drugim evropskim zemljama u narednim danima.
U Rumuniji, meteorolozi su izdali narandžasta upozorenja za kišu i poplave, predviđajući ekstremne vremenske uslove u naredna dva dana. Očekuju se intenzivne padavine sa rizikom od poplava i niskim temperaturama.
U Italiji, turisti su bili iznenađeni slojem snijega od oko 30 centimetara, dok je u Austriji snijega bilo još više. U Češkoj i Poljskoj, ciklon donosi obilne kiše sa akumulacijama vode koje bi mogle dostići 400 litara po kvadratnom metru. Vlasti se boje da bi poplave mogle biti uporedive sa razornim iz 1997. godine.
Stanovništvu se savjetuje da prati uputstva lokalnih vlasti i pripremi se za ekstremne vremenske uslove, koji bi mogli ozbiljno uticati na infrastrukturu i zajednice u pogođenim oblastima prenose rumunski mediji.
Austrijske vlasti su takođe mobilisale 1.000 vojnika u slučaju da Dunav poplavi Beč.
Ciklon se kreće prema sjeveru, sjeveroistoku, zadržaće se neko vrijeme u Istočnoj Evropi, a zatim skrenuti prema zapadu. Ova situacija obično donosi obilne kiše, katastrofalnih razmjera, rekao je Tomáš Hrdinka, hidrolog iz TGM istraživačkog instituta.
Ciklon Boris, sistem niskog pritiska visoke intenziteta, bio je jedan od najznačajnijih vremenskih fenomena koji su pogodili regione u blizini Indijskog okeana. Formiran u ranoj fazi sezone ciklona, Boris je pokazao moć i razorni uticaj tropskih ciklona na ranjive zajednice.
Njegov put uključivao je prolazak kroz nekoliko ostrva i obalnih regiona, izazivajući zabrinutost i pripreme za hitne intervencije u pogođenim oblastima.
Suočeni sa ciklonom takve magnitude, lokalne i međunarodne vlasti mobilisale su resurse za upravljanje vanrednom situacijom. Informativne kampanje i kampanje za rano upozorenje bile su ključne za pripremu stanovništva i smanjenje rizika.
Nakon prolaska ciklona, sprovedene su operacije spasavanja i oporavka kako bi se pomoglo pogođenim zajednicama da se obnove. Pored toga, humanitarne organizacije i međunarodne agencije pružile su pomoć i resurse za podršku naporima obnove.
Hrvatska konkretno nije prošla teško kao što je prošlo sjedište Evrope, rekao je za 24sata glavni direktor DHMZ-a Ivan Güttler. Otkrio je da će subota, što se tiče padavina, biti nešto mirnija, dok se nastavak većih očekuje u nedjelju.
"Treba obratiti pažnju na vjetar, buru i sjeverna strujanja. U Hrvatskoj će biti značajnih padavina, ali ništa alarmantno. Puno više pratimo šta se dešava u centralnoj Evropi, gdje su zaista ekstremne količine padavina, pa će to povećati pritisak i na naše rijeke, prvenstveno mislim na Dunav", rekao je šef DHMZ-a.