Vlada Njemačke naložila je u ponedeljak da se na šest mjeseci uvedu kontrole na svim njenim kopnenim granicama.
Njemačka će od ponedeljka, 16. septembra, sprovoditi privremene granične kontrole na svim svojim kopnenim granicama. Pooštrene mjere na granicama Njemačke uvode se zbog ilegalnih migracija, koje su poslednjih godina izvršile ogroman pritisak na saveznu vladu i ugrozile nacionalnu bezbjednost.
Odluka Njemačke da pojača kontrole na svim svojim kopnenim granicama čini se da je pretežno politički motivisana, teško je pravdati je zakonom, a nanosi ozbiljan udarac Evropi koja se ponosi slobodom kretanja i mogla bi ozbiljno da utiče na jedinstvo EU, piše Gardijan.
Nove mjere, koje uvodi vladajuća "semaforska" koalicija socijaldemokrata, zelenih i liberala, podrazumijevaju da će granična policija provjeravati ljude koji žele da uđu u Njemačku i da će već moći da im odbije ulazak u zemlju na granici. Kontrole će biti na snazi narednih šest mjeseci.
Gerhard Karner, austrijski ministar unutrašnjih poslova, rekao je da njegova zemlja neće prihvatiti migrante koje je Njemačka odbila, ističući da nije bilo pregovora. Njemački kancelar Olaf Šolc je pod sve većim pritiskom da zauzme oštriji stav po pitanju imigracije nakon napada nožem krajem avgusta u gradu Solingenu u kojem su tri osobe poginule, a osam povrijeđeno. Osumnjičeni za napad je državljanin Sirije koji je, kako Bild saznaje, prošle godine trebalo da bude deportovan u Bugarsku, zemlju u kojoj je po ulasku u Evropsku uniju u decembru 2022. godine bio registrovan kao tražilac azila, ali je ostao u Njemačkoj zbog neuspjeh tamošnjih vlasti.
Prošle godine je skoro 250.000 ljudi bilo predviđeno za deportaciju u Njemačkoj, dok je samo oko 16.000 deportovano tokom cijele godine.
Nasumične provjere
Nakon napada u Solingenu, vlada kancelara Šolca najavila je pooštravanje zakona o azilu i uvođenje niza dodatnih mjera u vezi sa migracijama, uključujući smanjenje socijalnih davanja za tražioce azila i brže deportacije osuđenih avganistanskih i sirijskih kriminalaca. U njemačkim zatvorima širom zemlje nalazi se najmanje 400 avganistanskih kriminalaca i oko 350 iz Sirije.
Dodatne granične kontrole najavljene su samo nekoliko dana nakon što je desničarska antiimigrantska partija Alternativa za Njemačku (AfD) dobila ogromnu podršku birača na regionalnim izborima na istoku zemlje. Članovi AfD-a izbore nazivaju "istorijskim uspjehom" i pozivaju Šolca, čija je partija jedva prešla izborni cenzus u dvije savezne države, Tiringiji i Saksoniji, da podnese ostavku. Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer sada pokušava da ublaži udarac, tvrdeći da vlada "zauzima čvrst stav" protiv neregularnih migracija i da će nove provjere smanjiti islamistički ekstremizam i prekogranični kriminal.
"Činimo sve što je u našoj moći da zaštitimo narod naše zemlje od ovih prijetnji", rekao je Faeser.
Njemačka već ima kontrole na svojim istočnim i južnim granicama sa Poljskom, Češkom, Švajcarskom i Austrijom, prije svega nasumične provjere na putevima i vozovima. Slične mjere će sada biti uvedene na svim granicama, odnosno na njemačkoj granici sa Francuskom, Luksemburgom, Holandijom, Belgijom i Danskom. Kopnene granice Njemačke su ukupno dugačke 3.700 kilometara.
Neovlašćeni prelazak
U 2023. godini oko 1,93 miliona ljudi emigriralo je u Njemačku, a oko 350.000 je zatražilo azil, što je povećanje od više od 50 odsto u odnosu na godinu ranije. Njemačka savezna policija je prošle godine zabilježila i oko 33 odsto više neovlašćenih ulazaka u zemlju u odnosu na prethodnu godinu, a najviše su bili migranti koji su dolazili iz Sirije, Turske i Avganistana.
Porast je zabilježen i na spoljnim granicama EU. Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu zabilježila je 2023. godine čak 380.200 nedozvoljenih prelazaka spoljne granice šengenskog prostora, što je najveći broj nedozvoljenih prelazaka od 2016. godine.