Makronu ostaje samo jedna opcija - Nacionalno okupljanje, stranka krajnje desnice koju neformalno vodi Marin Le Pen.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron konačno je izabrao mandatara za novu vladu ove zemlje, a njegov izbor je iznenadio cijeli kontinent. Riječ je o Mišelu Barnijeu, 73-godišnjem diplomati i političaru iz umjereno desničarske Republikanske partije. Kada je objavljeno ko će biti novi premijer, javnost u Francuskoj bila je šokirana. Izbor Republikanca bio je znak da Makron ne želi da sarađuje sa Novim narodnim frontom, grupom ljevičarskih partija koje su osvojile najviše mjesta u francuskom parlamentu.
Međutim, bez saradnje sa NPF, Makronu ostaje samo jedna opcija - Nacionalno okupljanje, stranka krajnje desnice koju neformalno vodi Marin Le Pen. Iako je Makron, ali i drugi lideri u Francuskoj, najavio da neće sarađivati sa radikalima, trebalo mu je tri mjeseca da "preokrene priču". Danas su mu ti radikalni desničari, zbog kojih je povukao kandidate iz drugog kruga izbora u djelovima gdje je NPF imao veće šanse da pobijedi, ključni partner za odabir, ali i opstanak Barnijea na mjesto premijera.
Politiko piše da je Makron čak i nazvao Le Penovu, potvrdilo je nekoliko izvora za ovaj medij. Šta se pričalo u tom razgovoru nije poznato, ali je indikativno da je ubrzo iz trke ispao Havijer Bertran, konzervativac koji je u sukobu sa Le Pen i njenom strankom, a Barnije se pojavio niotkuda i dobio prestižnu titulu - mjesto premijera.
Važno je istaći da je Makron ovim prekršio obećanje koje su sve stranke imale prije izbora, a to je da neće pregovarati niti ulaziti u vlast sa ekstremnom desnicom. Ipak, čini se da je politički pragmatizam na kraju prevagnuo. Iz NPF-a su već najavili da će pokušati da sruše Barnijea kada god to budu mogli, ali neće biti lako ako Makron i Republikanci, koji zajedno imaju 213 mjesta u parlamentu, dobiju podršku još 142 poslanika iz Nacionalnog okupljanja.
Međutim, dogovor sa "đavolom" ima veliku cijenu. Francuski mediji pišu kako je Le Pen već predstavila svoje uslove za podršku Barnijeovoj vladi, a uključuju pitanja poput imigracije, sigurnostii uvođenje proporcionalnog sistema za izbor predstavnika u parlament.
Najteži od svih uslova je povlačenje značajnih, ali teških reformi kojima je za cilj bio da smanje dug Francuske, zbog čega ova zemlja dobija ozbiljna upozorenja Evropske unije. U Nacionalnom okupljanju smatraju da ova upozorenja ne znače mnogo i da su reforme pretjerane. Makron zna da reforme moraju da se sprovedu kako Francuska ne bi upala u veći problem, ali sada će morati da "žongliraju" između politike koja idu u prilog stabilnosti vlade i koja će doprinijeti rešavanju ključnih problema ove države.