Njemačkoj prijeti kriza ako pobjede ultradesničari.
Ove nedjelje se održavaju lokalni izbori u dva regiona u istočnoj Njemačkoj, a posljednje ankete daju najveće šanse ultradesničarima i populistima. Septembar će u Njemačkoj obilježiti izbori u tri savezne države - Saksoniji, Tiringiji i Brandenburgu.
Antimigracioni, antiislamski AfD mogao bi uzeti najviše glasova u sva tri regiona godinu dana prije nego što bi Njemačka trebalo da održi sljedeće opšte izbore, i da dobije do trećine glasova u državama koje ove nedjelje održavaju izbore: Saksoniji i Tiringiji. Brandenburg, ruralni region oko Berlina, glasa 22. septembra.
AfD bi tako mogla da postane najjača stranka prvi put na dva državna izbora, dok se nova stranka koju je osnovala istaknuta ljevičarka takođe nada da će prodrmati političku scenu u vrijeme kada savezna vlada ima veoma loš rejting. Glavna Njemačka opoziciona stranka demohrišćana (CDU) nada se da će Alternativu za Njemačku držati podalje u Saksoniji i Tiringiji, gdje živi oko 4,1 milion, odnosno 2,1 milion ljudi. Ali izgledi za tri stranke u vladajućoj koaliciji kancelara Olafa Šolca izgledaju sumorno, jer su stalni sukobi doprinjeli smanjenju rasta ekonomije i drugim problemima koji su odbili glasače.
Stranka AfD oblijepila je centar grada Erfurta u Tiringiji privlačnim posterima mlaznjaka koji lebdi vedrim plavim nebom, dočaravajući san mnogih Njemaca o tropskom odmoru. Samo slogan otkriva mračniju poruku: "Ljeto, sunce, remigracija", piše "Gardijan".
Dok vodi kampanju za glasove u istočnonjemačkom srcu, AfD je odavno prihvatio slogan koji je prošle zime na ulice poslao stotine hiljada Njemaca u znak protesta protiv otkrića desničarskog "master plana" za deportaciju neželjenih stranaca i građana. Istovremeno se desio i izuzetan uspon osmomjesečne partije izgrađene oko veteranke krajnje ljevice, Sare Vagenkneht.
Njena partija BSV (Bündnis Sahra Wagenknecht, odnosno Alijansa Sare Vagenkneht) predstavlja mješavinu skepticizma u pogledu migracije, protivljenja NATO-u, podrške visokim porezima za bogate i otpora vojnoj pomoći Ukrajini i očigledno je "pogodila žicu" biračkog tijela.
Imajući u vidu složenu matematiku izgradnje koalicija u podjeljenom političkom pejzažu, ankete pokazuju da bi stranka BSV mogla da se nađe u ulozi donosilaca odluke u bilo kojoj od tri države. Nijedna od mejnstrim partija nije isključila saradnju sa BSV. Vagenknehtova je pokazala da je bolji izbor za njih, naročito kao alternativa Alternativi za njemačku, a njeni nekada tabu stavovi, kao što su pozivi Ukrajini da održi hitne mirovne pregovore sa Rusijom, sada mnogima djeluju prihvatljivo.
Očekivani jaki rezultati dvije populističke partije će vjerovatno pogoršati grozničavo političko raspoloženje u najvećoj ekonomiji Evrope i istaći dugotrajno nezadovoljstvo na bivšem komunističkom istoku više od tri decenije nakon pada Berlinskog zida. Ali bila bi greška na ovo gledati kao na "izbore u istočnoj Njemačkoj", rekao je Aleksander Moric, dopisnik javnog radija u Saksoniji.
"Oni su test za čitavu njemačku demokratiju. Inflacija, strah od rata i ograničenja slobode tokom pandemije ostavili su mnoge ljude u hroničnoj nevolji. Prvi put od 1932. desničarski ekstremisti mogli bi da postanu najjača stranka u njemačkom zakonodavnom tijelu na slobodnim izborima", rekao je Moric.
Kancelar Olaf Šolc i njegova koalicija predvođena lijevim centrom već su u problemima sa svojim lošim rejtingom popularnosti širom zemlje, ogorčenim javnim sukobima i katastrofalnim anketama u istočnim državama. Napad nožem prošlog petka u gradu Zolingenu, u blizini Diseldorfa, u kojem su ubijene tri osobe i za koji je odgovornost preuzela Islamska država, pojačao je osjećaj da vlada nije uspjela da odgovori na dva pitanja koja su glavna na listama stvarnih i potencijalnih birača AfD-a: imigracija i kriminal.
AfD se uhvatio u koštac sa tragedijom čak i prije nego što se glavni osumnjičeni Isa al-Hasan, 26-godišnji Sirijac koji je prošle godine bio predviđen za deportaciju, predao policiji. Do nedjelje Alis Vajdel, jedna od liderki stranke, koja ima oko 17 odsto glasova na nacionalnom nivou, pozvala je na "petogodišnje zaustavljanje ulaska, registracije i naturalizacije migranata".
Šolc je obećao strože zakone o nošenju noževa u javnosti, bržu deportaciju odbijenih tražilaca azila i strožu kontrolu "neregularnih" migracija, ali samo u skladu sa međunarodnim zakonima. Ipak, devet godina nakon što je njegova prethodnica, Angela Merkel, objavila svoj poklič "Mi to možemo" kao odgovor na istorijski priliv izbjeglica, činilo se da su tvrdolinijaši sada u prednosti.
"Njemačka je malo kasnila kada je u pitanju uspon krajnje desnih partija", rekao je Kai Archajmer, politikolog sa Univerziteta u Majncu. On je ukazao na nacionalni uspjeh ličnosti kao što su Donald Tramp, Marin Le Pen, Đorđa Meloni, Gert Vilders i Robert Fico u svojim zemljama, dok se njemački "zaštitni zid" od nacionalsita održavao.
"Ono što je neobično u vezi sa AfD je da, za razliku od Le Pen u Francuskoj ili Vildersa u Holandiji koji pokušavaju da se predstave kao da nemaju nikakve veze sa desničarskim ekstremizmom, AfD ima ljude u svojim redovima osuđene za korišćenje nacističkih slogana. Izgleda da im ne škodi što se predstavljaju kao tako ekstremno desničari, a posebno u istočnoj Njemačkoj, izgleda da je to dobro prihvaćeno", rekao je Archajmer.
Lice ovog trenda je Bjern Heke, jedan od lidera ogranka AfD u Tiringiji. Bivši nastavnik istorije, Heke je u više navrata koristio zabranjenu nacističku retoriku na svojim skupovima, insistirajući da nije svestan njenog porekla. U govoru pred oduševljenom masom u glavnom gradu države Erfurtu prošle nedjelje, Heke, koji je često omalovažavao njemačku kulturu iskupljenja za holokaust kao oblik „srama" i „samomržnje", rekao je da želi da oslobodi svoje sunarodnike da izraze ponos.
"Vjerujem u novi, pošteni, vitalni patriotizam - nacionalizam koji je normalan u bilo kojoj drugoj zemlji osim u Njemačkoj" rekao je on.
Petra Nojman (68) iz grupe za pritisak Bake protiv desnice, pomogla je u vođenju burnih kontrademonstracija protiv Hekea, zajedno sa mladim aktivistima.
Rekla je da se seća da se njen deda budio u noći i vrištao kada je bila dijete.
"Kada sam imala 12 godina, odveo me je u Buhenvald (bivši nacistički koncentracioni logor 20 km od Erfurta) i objasnio kako su ljudi tamo bili mučeni i ubijani. Rekao je da je zadržan u Dahauu i da su odatle potekle noćne more. Sada imam ćerku i unuku i tu smo da osiguramo da nikada ne moraju da dožive fašizam", rekla je ona.
Ubistva u Zolingenu su razotkrila neuspjehe u deportacijama na nivou EU, savezne države i njemačke države, a AfD je to iskoristio. Prošlog vikenda počeo je da koristi jednostavan slogan: "Heke ili Zolingen".