Iz jezera je izronilo oko 80 kuća, crkva i osnovna škola, koji su žrtvovani za vodosnabdevanje Atine. Oni koji su tu živjeli prije iseljenja sećaju se crkve, dvorišta škole, taverni i uličica kojima su trčali kao deca.
Ako se u narednim godinama zbog klimatskih promjena nastavi nedostatak padavina, rezerve vode za glavni grad Grčke, Atinu će dostići crvenu zonu za četiri godine! Ovaj alarmantni podatak uslijedio je nakon što je nivo jezera Mornos, koje gotovo čitavu Atinu snabdijeva vodom, značajno je opao, toliko da je izronilo čitavo selo.
U poslednje dvije godine nivo jezera je opao 35 metara, a više od 18 samo za godinu dana, tvrde meštani sela Kalio u Fokidi, koji gledaju kako im jezero nestaje pred očima.
Selo koje je potopljeno prilikom pravljenja jezera 1980. godine je izronilo. Mještani su tada napustili svoje domove i odselili se, neki su oformili selo u neposrednoj blizini, drugi su otišli u Atinu i okolne gradove.
Oni koji su ostali u Kaliju, njih oko 60, sada gledaju kako kuće njihovog detinjstva, stvari koje su ostavili za sobom prilikom prinudnog iseljenja, ponovo izranjaju iz vode.
Iz jezera je izronilo oko 80 kuća, crkva i osnovna škola, koji su žrtvovani za vodosnabdevanje Atine. Oni koji su tu živjeli prije iseljenja sećaju se crkve, dvorišta škole, taverni i uličica kojima su trčali kao deca.
"Kada su kuće izronile oglasio se alarm za vodu", kaže Apostolis Gerodimos, predsjednik seoske zajednice.
Ova "zvona su odavno zazvonila", ne samo u okolini Morna, već i u široj oblasti koja zahvata sve tačke gde Atika dobija vodu bilo iz Morna, bilo sa Evinosa, pa čak i sa Kopaide i Ilikisa.
U Kopaidi se vodi velika bitka za smanjenje štete jer će hiljade jutara ostati neobrađeno, a to znači pakao za poljoprivrednike. Prethodnih godina su imali mogućnost da dobiju količine vode i od EIDAP-a. Sada ovo nije opcija jer u rezervoarima EYDAP-a (Komunalno preduzeće za vodovod i kanalizaciju), koje snabdeva Atiku vodom, ima sve manje rezervi vode.
Sada, kako je izronilo i potopljeno selo Kalio i kako nivo vode sve više opada, čitava država je alarmirana.
"Vidjeli smo ovo jednom već, 1993. godine. Od tada je prošlo 30 godina. Naravno, nivo jezera bi opadao, ali bi pao snijeg, padala bi kiša, pa bi se jezero napunilo. Sada, ovo je sada košmar. Voda je toliko opala da su kuće izronile, sve se vidi. Ukoliko ove zime ne bude kiše, problem će postati sve veći", kaže Gerodimos i dodaje da se moli da se neće ponoviti situacija od prije 30 godina.
Kako navodi zamenik gradonačelnika Kostas Kucumbas nivo jezera je pao 40 metara od granice prelivanja.
"Sada nije dostigla stanje koje je dostiglo 1993. godine, u poređenju sa tim je malo bolje, ali ako se nestašica nastavi, a ne bude bilo kiše i snega, to će biti horor", rekao je Kucumbas.
Janis Lajos koji živi u Kaliju seća se da je 1993. godine jezero dostiglo svoju minimum i voda nije mogla slobodno da teče u kanal i morali su da instaliraju pumpe. Ipak, smatra da je sada situacija gora jer, kako kaže, "tada Evinos nije pao u jezero".
On tvrdi da kao rezervoar jezero Mornos nema isti kapacitet kao u prošlosti jer se materijali koje potoci nose stalno unose u jezero i podižu njegovo dno i na taj način stalno smanjuju kapacitet.
Kostantinos Kucombas, zamenik gradonačelnika opštine Dorida (koja uključuje Mornos), kaže da približno jednom u deceniji, jezero prolazi kroz takvu fazu.
"Najgora kriza je bila 1993. godine", rekao je Kucombas, međutim njega više brine budućnost nego sadašnjost zbog uticaja klimatskih promena.
Za Vladu Grčke ovo je veliki izazov, a plan je da se više uloži u Infrastrukturu za rešavanje curenja i uštedu vode, izgradnju postrojenja za desalinizaciju i bolje upravljanje recikliranom vodom za navodnjavanje.