Trenutno se oko desetak stranih plaćenika nalazi u ukrajinskom zarobljeništvu.
Mladić (21) iz Šri Lanke nije očekivao da će biti poslat na front u Ukrajini kada je potpisao ugovor s ruskim Ministarstvom odbrane. O mogućnosti da se pridruži ruskoj vojsci saznao je od jednog zemljaka. On mu je rekao da će, ako godinu dana bude služio u ruskoj vojsci, on i njegovi roditelji dobiti rusko državljanstvo, piše DW.
Potpisao je ugovor u februaru i odmah dobio prvu platu u vrijednosti od 2.000 američkih dolara. Obećana mu je plata od 2.300 dolara mjesečno plus eventualni dodaci. Mladić iz mjesta Valasmula u Šri Lanki je potom poslat na front, gdje je ovog proljeća bio ranjen i zarobljen. Ležao je u jednoj ukrajinskoj bolnici i pristao je, pod uslovom anonimnosti, da ispriča svoju priču. S novinarom DW-a razgovarao je na sinhalskom jeziku. Razgovoru su prisustvovali ukrajinski vojnici koji su očigledno slabo govorili engleski i nisu se miješali u razgovor.
Zbog nemaštine i loše ekonosmke situacije u Šri Lanki ovaj mladić je odlučio da dobije radnu vizu za Rusiju preko Agencije za zapošljavanje. Kriza u njegovoj domovini dodatno se pogoršala zbog rata koji Rusija vodi, jer su zbog blokade izvoza ukrajinskog žita i druge robe preko Crnog mora porasle cijene hrane i goriva. Godinu dana radio je u jednoj mesari u Rusiji, a kada mu je istekla viza živio je ilegalno još godinu dana u Moskvi, gdje je radio u restoranu brze hrane. Na kraju je otišao u rusku vojsku. Nakon samo dva mjeseca provedena u zaleđu prebačen je u predgrađe okupiranog ukrajinskog grada Donjecka.
"Rekao sam komandantu da želim da se vratim u Šri Lanku, ali on je rekao da je to nemoguće i da mi prema ugovoru prijeti 15 godina zatvora u Rusiji ako pobjegnem", priča mladić. Dodaje da su u njegovoj jedinici bili i državljani Nepala, Indije, Kirgistana i Tadžikistana. Na frontu je bio samo jednom - pet dana. Tada je ranjen i zarobljen.
Kako je u junu izvestila agencija Bloomberg, pozivajući se na evropske zvaničnike, Rusija je prisilila na hiljade stranih radnika i studenata da se pridruže njenoj vojsci u ratu protiv Ukrajine. Strancima se prijetilo da im neće produžiti vizu za Rusiju ako to odbiju, piše Jutarnji.
Bogatstvo za odlazak na front
"Mi smo veoma, veoma siromašni", kaže 35-godišnji Nepalac koji se nalazi u zarobljeničkom logoru u zapadnoj Ukrajini. Još u julu je ispričao svoju priču DW-u, ali je takođe želio da ostane anoniman. Razgovoru je prisustvovao i stražar koji nije razumio engleski jezik i nije se miješao u razgovor. U Nepalu je radio kao taksista za otprilike 400 dolara mjesečno. To nije bilo dovoljno da prehrani ženu, dvoje djece i roditelje. Od prijatelja iz Indije čuo je da se u ruskoj vojsci može zaraditi "puno novca".
Tako je u oktobru 2023. stigao u Moskvu, gdje je prošao regrutaciju i zajedno sa 60 drugih stranaca odveden je u Centar za obuku "Avantgarde" na periferiji ruske prijestonice. Taj centar, prema izvještaju CNN-a, služi isključivo za obuku stranih plaćenika. Nepalac je tamo potpisao jednogodišnji ugovor s ruskom vojskom za platu od 2.000 dolara mjesečno.
Kaže da je prvo bio raspoređen iza fronta zajedno s jednim Kinezom - kao pomoćnik u kuhinji. U njegovoj jedinici bile su 23 osobe iz Nepala i tri iz Indije, dok su preostalih jedanaest bili Rusi. Svi su komunicirali pomoću audio prevodioca. Nakon mjesec dana premješten je na položaje u blizini Donjecka. Tamo je zatražio od komandanta da se vrati kući, ali mu je rečeno da nije moguće raskinuti ugovor. Nekoliko nedjelja kasnije, u aprilu, je ranjen...onda je ugledao ukrajinske vojnike.
"Skinuo sam kacigu, pancirku i pušku, zatražio pomoć i rekao da dolazim iz Nepala", ispričao je.
Trenutno se oko desetak stranih plaćenika nalazi u ukrajinskom zarobljeništvu, kaže Petro Jazenko, portparol Koordinacionog štaba za ratne zarobljenike pri ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi HUR. Prema njegovim riječima, među zarobljenicima su građani afričkih zemalja, poput Sijera Leonea i Somalije, Šri Lanke, Nepala i Kube...
"Još nekoliko njih je zarobljeno, ali još nisu uvršteni u statistiku. To su uglavnom ljudi s globalnog juga, iz siromašnih zemalja", rekao je Jazenko u razgovoru za DW i dodaje da mu je jedan Kubanac rekao da je kod kuće zarađivao samo sedam dolara mjesečno.
HUR ne zna koliko stranaca se bori na ruskoj strani. Rusija se obraća strancima putem reklama na društvenim mrežama, kao i direktno - preko agitatora, kaže Jazenko.
"Često se obećavaju poslovi u firmama, a kada se radi o vojsci kaže se da će biti raspoređeni samo u zaleđu", navodi.
To su potvrdila i osmorica stranih zarobljenika, koje je ukrajinska vojno-obavještajna služba u martu dovela na konferenciju za novinare u Kijev - pet nepalskih državljana i po jedan građanin Kube, Sijera Leonea i Somalije. Oni su, kako su rekli, dobrovoljno razgovarali s novinarima. Tako je čovjek iz Sijera Leonea ispričao da je već učestvovao u ratu u svojoj zemlji, bio ranjen i nije imao namjeru da učestvuje u još jednom ratu. U Rusiju je došao jer mu je obećan posao na građevini.
Petro Jazenko iz HUR-a napominje da među strancima koji se bore za Rusiju ima i profesionalaca.
"Oni imaju vojno iskustvo i vrlo dobro znaju kuda idu", kaže Jazenko i dodaje da nisu svi žrtve prevare.
Strani plaćenici tretirani kao ratni zarobljenici
"Dok se ne pokrene sudski postupak protiv njih držaćemo ih kao i zarobljene ruske vojnike. Neke zemlje, posebno Šri Lanka i Nepal, zainteresovane su za povratak svojih građana. To nam omogućava pregovore", kaže Jazenko o statusu tih stranaca. Još nijedan od njih nije pušten.
Početkom godine CNN je izvijestio, pozivajući se na izvore, da je Rusija angažovala oko 15.000 nepalskih državljana. U glavnom gradu Katmanduu novinari su prisustvovali sastanku porodica nepalskih plaćenika, koji su od vlasti tražili povratak svojih najbližih. Nepalska vlada je spominjala svega 200 svojih građana u ruskoj vojsci, od kojih je 13 poginulo. Ipak, zabranili su svojim građanima odlazak na rad u Rusiju. Tome je prethodio poziv da Rusije prekine regrutovanje nepalskih državljana. Policija u Katmanduu je uhapsila 18 osoba za koje se sumnja da su bile uključene u regrutaciju.
Pomoć pri bjekstvu i za strance
Poznati su i slučajevi stranih vojnika koji su napustili ruske položaje. U maju je HUR, bez navođenja tačnih brojki, objavio kako je došlo do masovnog bjekstva nepalskih plaćenika, raspoređenih u okupiranoj Luganskoj oblasti. U junu je France 24 objavio da su 22 plaćenika iz Šri Lanke pobjegla iz ruske vojske.
Aktivisti ruske organizacije za ljudska prava "Idite lesom" ("Idite šumom") pomažu pri bjekstvu iz ruske vojske - prvenstveno Rusima i Ukrajincima, koji su nasilno regrutovani u okupiranim područjima. Takođe, pomažu i građanima drugih zemalja.
Ivan Čuviljajev, predstavnik ove organizacije, potvrđuje u razgovoru za DW da su njihovi aktivisti, između ostalog, pomogli građanima afričkih zemalja i Afganistana da pobjegnu. Prema njegovim riječima, način na koji Rusija regrutuje strance za svoju vojsku ne razlikuje se od njihovog pristupa u regrutovanju svojih građana.
"Oni koriste činjenicu da ljudi ne poznaju zakone i da se nalaze u teškoj financijskoj situaciji", zaključuje ovaj aktivista za ljudska prava.