Prema mišljenju stručnjaka, susret divljih životinja i ljudi najčnešće je nepredviđen i javlja se kada se krvoločne životinje i ljudi naiđu jedni na druge. Uz to, element iznenađenja izaziva odbrambeno ponašanje kod životinje i dolazi do napada
Napadi divljih životinja na ljude ne završe se uvjek tako da žrtva ima sreće da prepričava taj događaj, jer se završe tragično. U određenim djelovima Evrope i svijeta učestali su, pa se dešava da se tokom uobičajene šetnje ili rekreacije ljudi nađu oči u oči sa medvedom, pumom, šakalom...
Prema mišljenju stručnjaka, najčešće je riječ o nepredviđenim susretima koji se javljaju kada krvoločne životinje i ljudi naiđu jedni na druge. Uz to, element iznenađenja izaziva odbrambeno ponašanje kod životinje i dolazi do napada.
U prilog tome ide i priča iz Fol Sitija u Vašingtonu kada su, vozeći bicikle četiri prijateljice imale bliski susret sa pumom, koja je brzinom metka nasrnula na jednu od njih, Keri Berger (60), i u roku od nekoliko sekundi srušila ženu sa zemlju, držeći joj lice u čeljustima punih 15 minuta!
Prijateljice su, svjedočile su kasnije, znale da moraju brzo da reaguju, ali ne i kako. Pokušavale su životinji da odvuku pažnju, udarale je štapovima, pritiskale teškim kamenjem, ubadale džepnim nožićem, ali nije bilo efekta.
Kada je puma konačno popustila na trenutak i Berger mogla da pobjegne, njene prijateljice su stavile jedan bicikl preko nje, držeći je tako dok pomoć nije stiglam prenosi BBC.
Nakon što su na teren stigli pripadnici Departmana za divlje životinje Vašingtona, upucali su pumu.Utvrđeno je da nije bila zaražena nikakvim bolestima koje su mogle da doprinesu njenom ponašanju.
Berger je preživela, ali je pretrpela značajnu, trajnu štetu na živcima lica. Hrabre Eni Bilota, An Tik i Erika Volf i Tiš Šmit-Vilijams zbog svog herojskog čina dobile su nacionalno priznaje.
"Previše je pažnje usmjerene na ove napade, ali u stvarnosti je broj napada vrlo nizak", kaže Vinćenco Penteriani, istraživač pri Španskom nacionalnom istraživačkom savetu (CSIC), inače koautor studije iz 2023. godine koja je pokazala da je bilo 5.089 napada velikih mesoždera širom svijeta između 1950. i 2019. godine. Samo 32 posto tih napada rezultiralo je smrtnim ishodima kod ljudi, pri čemu su dve trećine tih smrtnih slučajeva prouzrokovane velikim mačkama poput lavova i puma, navodi se.
Nakon što je obavio brojne analize svih vrsta napada mesoždera na ljude tokom 75 godina, Penterianijev tim vjeruje da bi 50 posto njih moglo biti izbegnuto da su ljudi reagovali drugačije. Studija iz 2017. godine, koju je Penteriani koautorisao, otkrila je da angažovanje u rizičnim ponašanjima oko velikih mesoždera povećava verovatnoću napada.
Postoje tri druga uobičajena uzroka napada mesoždera na ljude, od kojih su neki više preventivni od drugih. Konflikti zasnovani na prirodnoj agresiji, kao što su oni u kojima ženke štite svoje mladunce ili životinje štite izvor hrane, često se mogu izbjeći ako ljudi ostanu daleko od tih životinja i njihovih resursa hrane.
Mesožderi koji prepoznaju ljude kao izvor hrane predstavljaju drugačiju situaciju. Kada postanu zavisni od ljudske hrane koju nalaze na kampovanju ili u kontejnerima za smeće, postaju manje oprezni prema ljudima. Gubitak tog instinktivnog straha dovodi ih u situacije gde mogu doći u sukob s ljudima, što često rezultira time da takav medved bude ubijen od strane ljudi.
Napadi predatorskog tipa ili povezani sa predacijom su prilično rijetki, predstavljaju samo 17 posto napada u Severnoj Americi od 1955. godine. Oni se javljaju kada mesožder vidi čovjeka kao plen i lovi ga kao što bi lovio bilo koju drugu životinju koju koristi za hranu. Nedavni primjer predatorskog susreta je planinski tigar koji je ubio mladića (21) i teško povredio njegovog brata u okrugu El Dorado, Kalifornija. To je bio prvi predatorski napad u toj državi u poslednjih 20 godina.