Orban "neovlašćeno" koristi visoku poziciju u EU za promociju svoje tzv. mirovne misije.
Mađarski premijer Viktor Orban, koji je 1. jula preuzeo predsjedavanje EU, najblaže rečeno, "neovlašćeno" koristi tu poziciju za promociju svoje tzv. mirovne misije. On je najavio da će u narednih šest mjeseci (Mađarska je predsedavajući do kraja ove kalendarske godine) "voditi borbu za zaustavljanje rata u Ukrajini", iako za to nema mandat iz Brisela, koji je nezadovoljan njegovim samostalnim postupcima koji nisu dogovoreni unutar EU. Dakle, radi se o veoma škakljivoj situaciji koju Orban očigledno i namjerno zloupotrebljava, stvarajući sebi prostor u slučaju da njegov ideološko-politički guru Donald Tramp pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD, navodi Jutarnji.
Orban je u svojoj "mirovnoj misiji" posjetio Kijev i Moskvu, zatim je bio u Azerbejdžanu na sastanku zemalja turskog govornog područja, što je izazvalo nezadovoljstvo u Uniji, a onda je svratio u Peking, ponovo, kako je naglasio, u sklopu njegove "mirovne inicijative" koja nije odobrena ni u Kijevu. Sada, međutim, u okviru tog programa najavljuje put u Vašington, iako tamo počinje samit NATO. Međutim, još nije razjašnjeno da li će se sastati sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom u vezi sa svojom "mirovnom misijom". Bijela kuća je saopštila da nisu oduševljeni njegovom posjetom Vladimiru Putinu. Štaviše, rekli su da su "uznemireni" zbog toga. U Briselu izražavaju veliko nezadovoljstvo, pa čak i ogorčenje Orbanovim postupkom, iako on sam kaže da ne ide na turneju u ime EU.
Ruski prorežimski mediji dobro su iskoristili njegovu sadašnju "funkciju" u propagandne svrhe, praveći se da ne čuju njegovo objašnjenje kako on u Moskvi "nije u ime EU", a i Putin je u razgovoru sa njim, onako uspupt, stalno isticao da se nada da će "Orban svoje stavove prenijeti tamo gdje treba", odnosno u Brisel. Sam Orban je izjavio da "kraj sukoba između Rusije i Ukrajine" ne zavisi samo od ovih zemalja, već prije svega od "odluka i rešenja tri svjetske zemlje: SAD, EU i Kine", iako je nakon razgovora u Kijevu i Moskvi naveo da su "stavovi i pozicije te dvije zemlje veoma različiti i udaljeni".
Iako, dakle, Orban ne govori u ime Unije, njegov ministar spoljnih poslova i najbliži saradnik Peter Sijarto rekao je da će šestomjesečno mađarsko predsjedavanje "biti posvećeno misiji mira" i "postizanju mira u našem regionu". Pored toga, zbog otvorenih kritika koje je dobio iz Brisela, ali i iz Berlina od kancelara Olafa Šolca, otkazana je posjeta njemačke šefice diplomatije Analen Berbok. U Budimpešti su poručili da je otkazivanje posete čisto tehničke prirode i da je kriv "gust ministrov raspored". Neki analitičari smatraju da je Orban siguran da će se sa turneje vratiti sa nekim rezultatima i da će moći da "zadivi Brisel". Osim toga, čekao je rezultate francuskih izbora, ali mu ni oni nisu išli u prilog jer, uprkos prognozama, Marin Le Pen nije u mogućnosti da obezbijedi premijerski mandat, navodi Jutarnji.
Za šta se uopšte Orban zalaže?
Podsjetimo, Kijev je spreman za razgovore kada se ruska vojska povuče sa njegove okupirane teritorije, a Moskva je jasno zatražila da se ukrajinska vojska povuče sa teritorije četiri ukrajinske oblasti - iz Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja - koje su Rusija u septembru 2023. proglasila za svoju teritoriju, a koju čak i ne kontrolišu u potpunosti. Isto tako, nejasno je da li Orban zagovara samo prekid vatre, zamrzavanje trenutne linije sukoba ili sveobuhvatno mirovno rešenje.
Ruska agencija Ria navodi da je Kijev protiv "privremenog primirja" jer bi to, kažu, značilo ukidanje "ratnog stanja", a potom bi, prema njihovom tumačenju, mogli da se održe izbori na kojima bi, smatraju, izgubila sadašnja vladajuća struktura. Samo, nije jasno zašto Rusija, ako su u to ubijeđeni, ne predlaže prekid vatre da bi se održali izbori? Međutim, Viktor Orban, iako nema odobrenje EU za svoju turneju "oko svijeta", posle sastanka sa kineskim liderom Si Đinpingom, rekao je da je "Kina ključna snaga u mirovnom procesu", ali i naveo da je došao da "spriječi trgovinski rat Kine sa EU", što je i razumljivo jer Kina ima velike investicije u Mađarskoj.
Očekuje se i da li će se Orban u Vašingtonu sastati sa Donaldom Trampom, za čiji povratak u Bijelu kuću najviše zagovara među liderima EU. Podsjetimo, ovaj populistički republikanski kandidat često izjavljuje da bi "završio rat" za 24 sata, ali se sada ispostavilo da je spreman da za ovaj "mir" "žrtvuje" dobar dio ukrajinske teritorije.
I da se vratimo Orbanovoj posjeti Azerbejdžanu. Iz Moskve, a prije toga i Pekinga, Orban je prisustvovao samitu zemalja turskog govornog područja u gradu Šuša u Azerbejdžanu, pošto je Mađarska posmatrač u toj organizaciji. Ovo možda ne bi bilo kontroverzno da nepriznati i nezakoniti državni entitet Turska Republika Severni Kipar nema isti status u toj organizaciji (priznaje ga samo Turska). Tako je prisustvo lidera EU, kao i premijera zemlje koja predsjedava EU, još jedna, najblaže rečeno, Orbanova provokacija prema Briselu, koja nije prošla nezapaženo i bez reakcija Šarla Mišela, Žozepa Borelja i Ursule fon der Lajen. Bez obzira na sva upozorenja, Orban je krenuo veoma agresivno i ostaje da se vidi kakav će odgovor uslijediti iz Brisela, odnosno novog rukovodstva EU, jer su do sada prilično blagonaklono reagovali na njegove slične ispade.