Svijet

OVO SE NIJE DESILO U POSLEDNJIH 40 GODINA! Danas Francuska odlučuje - da li se drma "tron" Emanuelu Makronu?

Autor Jana Desovski

Velika izlaznost na izborima u Francuskoj, najveća u poslednjih 40 godina.

Izvor: YouTube/Emmanuel Macron/Screenshot

Izlaznost na francuskim parlamentarnim izborima do podneva je bila 26 odsto, što je najveći broj u više od 40 godina, prenosi Bi-Bi-Si. Odziv je veći od očekivanog i izgleda da će preokrenuti trendove koji su se pojavili poslednjih godina, dodaje Bi-Bi-Si.

Ovo je povećanje u odnosu na parlamentarne izbore 2022. godine, kada je u tom trenutku dana zabilježeno 18,43 odsto izašlih na birališta. "Ovo je najviši nivo od parlamentarnih izbora 1981. godine", rekao je Matje Galar, direktor istraživanja na institutu za ispitivanje javnog mnjenja Ipsos. Povećanje se posebno odnosi na Pariz, gdje je izlaznost bila 25,48 odsto, dok je u isto vrijeme 2022. bila 12,8 odsto, prenijeli su francuski mediji.

Visoki ulozi

To pokazuje koliki su ulozi na ovim izborima, nakon kojih bi jedna od dvije najveće sile Evropske unije mogla da dobije vladu populističke desnice.

Predsjednik Emanuel Makron bi danas, u prvom krugu izbora za Nacionalnu skupštinu Francuske, želio da poveća relativnu većinu svog renesansnog pokreta u donjem domu, dok je liderka francuske krajnje desnice Marin Le Pen uvjerena da će osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu. Biračka mjesta otvorena su u 8 sati, a pravo glasa ima 49,3 miliona ljudi.

Makron je raspisao vanredne izbore nakon što je krajnje desničarski Nacionalni skup (RN) Marin Le Pen ostvario velike uspjehe na izborima za Evropski parlament ranije ovog meseca.

RN vodi u predizbornim anketama ispred novog levičarskog saveza, Novog narodnog fronta (NPF), nedavno formiranog za izbore. Centristička renesansa je na trećem mjestu.

Le Pen je uverena u većinu

Le Penova je uverena da će njena stranka osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu, formirati vladu i uvesti ograničenja predsjedniku Makronu u vezi sa Ukrajinom. U skupštinu ulaze kandidati koji osvoje apsolutnu većinu u prvom krugu, ali će u većini izbornih jedinica pobjednik biti poznat tek posle drugog kruga 7. jula.

Makronov drugi i poslednji mandat završava se 2027. godine i on ostaje predsjednik bez obzira na rezultate izbora, ali će možda morati da dijeli vlast sa protivnicima. Oštar pad podrške Renesansi će svakako ograničiti njenu efikasnost.

Marin Le Pen iz RN važi za ozbiljnog protivkandidata na sledećim predsjedničkim izborima.